Pregusti cvjetovi i plodovi na voćkama se mogu regulirati hormonima i mehanički, a na manjim površinama se može obavljati i ručno. To je i najbolji način jer se odstranjuju bolesni i zakržljali plodovi. Najbolje vrijeme za taj posao je kad prođe opasnost od kasnih mrazeva koji mogu uništiti veliki dio uroda. Ovim pomotehničkim zahvatom se uravnotežuje vegetativni i generativni rast i razvoj voćke. Veliki broj zametaka na cvatu rezultira sitnijim plodovima.

U zahvat se ulazi ovisno o klimatskim i vremenskim prilikama mikroklimatske zone. Kod jezgričavog voća se od 5-6 cvjetova dobije 1-2 ploda koji mogu kvalitetno završiti razvoj i zrenje. Kod koštičavih voćaka se ostavlja 6-8 plodova na razmaku 15 cm (kod breskve).  Zahvat se radi 20 dana nakon cvatnje.

  Kako se radi zahvat?

Kod šljiva koje imaju sitnije plodove razmak je manji 8-9 cm (plod od ploda). Plod trešnje ima veliki udio koštice što se prorjeđivanjem nastoji umanjiti. Glavno rodno drvo trešnje su svibanjske kitice koje nose i po 10 cvjetova i potencijalnih plodova. Prorjeđivanju plodova se pristupa kod veličine 1-2mm.

Prorjeda se može raditi u 3 razvojne faze:

1. Faza cvatnje – vrlo je rizična jer se može mehanički oštetiti njuška tučka i još uvijek se ne zna kako će proći oplodnja.

2. Nakon oplodnje – obično je to polovicom svibnja nakon kasnih mrazeva.

3. Faza – kod breskve sinteza hormona giberelina počinje 40 dana nakon cvatnje. Da bi tretiranje uspjelo vrijeme treba biti: suho, bez vjetra i minimalno 6 h treba proći od zadnje kiše. Budući da je zahvat prilično rizičan primjenjuje se samo kod visokovrijednih sorata koje daju prvu klasu i imaju visok potencijal rodnosti.

Za mehaničku prorjedu cvjetova i zametnutih plodova postoje uređaji. Kopčaju se na prednju hidrauliku traktora. Sastoje se od jedne ili dvije rotirajuće četke koje rade u paru ili pojedinačno. Rotiraju na adapteru i mogu se pomicati naprijed i nazad ovisno o nagibu terena. Imaju mogućnosti odstranjivanja: pupoljaka, pojedinačnih cvjetova, cvatova i tek zametnutih plodova.

            Koje su prednosti prorjeđivanja?

Glavne prednosti prorjeđivanja su:

– povećana kvaliteta i dozrelost plodova zbog bolje osunčanosti krošnje

– smanjenje lomljenja grana zbog preopterećenosti

– poboljšava se iskoristivost biljnih hranjiva

– uklanja se pojava izmjenične rodnosti svake druge godine –alternativna rodnost

– i  bolja prozračenost krošnje smanjuje napad bolesti i štetnika.

Mehaničko odstranjivanje nalazi primjenu u ekološkoj i bio poljoprivredi gdje nije dozvoljena upotreba kemijskih sredstava.

Pregusti cvjetovi i plodovi na voćkama se mogu regulirati hormonima i mehanički, a na manjim površinama se može obavljati i ručno

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUgodna i osvježavajuća biljka – komorač
Sljedeći članakTop topova
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.