Među trajnicama nema mnogo vrsta za sjenovite položaje, pa zbog toga dosta suženoga izbora nije jednostavno odabrati dovoljno atraktivne biljke. Nasreću, tu je hosta koja svojim upadljivim listovima može uljepšati svaki prostor.

Oblik biljke, način rasta i tekstura te jednostavan uzgoj čini je vrlo popularnom i nikada dosadnom biljkom za monotone sjenovite kutke vrta. Hoste su otporne zeljaste trajnice koje potječu iz Kine, Japana, Koreje i Rusije. Pripadaju rodu Hosta i porodici Asparagaceae, iako se ponekad spominje zasebna porodica Hostaceae.Česti narodni nazivi su funkija ili bogiša.

Raznolik izgled

Postoje mnogobrojne raznolike vrste, hibridi i sorte (kultivari) ove biljke. Tako ima minijaturnih, srednjih i jako bujnih biljaka. Širina odrasle biljke može biti od 10 do 200 centimetara, a visina od 8 pa sve do 130 centimetara. Listovi hoste mogu biti srcoliki do ovalni, manje ili više izduženi, ponekad nepravilnih rubova, a ponekad i jače zašiljeni. Dužina im varira od 3 do 45 centimetara, a širina od 2 do 30 centimetara. Boja listova često je zelena, žućkasta, sivkastozelena te sivkastoplava. Mogu biti različito bijelo ili žuto prošarani. Hosta cvate ljeti; duge cvjetne stapke s cvjetovima izdižu se iznad listova. Pojedinačni cvjetovi su viseći i obično su veliki od 2 do 5 centimetara, bijeli, boje lavande ili ljubičasti te bez izraženoga mirisa. Za razliku od njih, vrsta Hosta plantaginea potkraj ljeta donosi velike, do 10 centimetara duge cvjetove intenzivna mirisa. Otvaraju se u predvečerje i zatvaraju ujutro. Cvjetove hosta vole pčele i drugi oprašivači.

Cvjetovi hoste

Ukrasna namjena

Iako se radi o zeljastim trajnicama koje su tijekom zime bez listova, to im ne umanjuje ukrasnu vrijednost. U proljeće nas brzo razveseljavaju mladim listovima koji probijaju iz tla, a tijekom čitave vegetacije listovi hosta prava su atrakcija vrta. Listovi ujesen započinju žutjeti, no ta je boja intenzivna i živahna, pa opet vrtu pružaju osobit izgled.

Hoste su dobre pokrivačice tla; dovoljno su guste pa ispod njih neće rasti trava, korov niti druge biljke. Možemo ih saditi pojedinačno –  veće sorte mogu biti lijepa žarišna točka vrta. Dobro se uklapaju i u skupine s grmovima, trajnicama i jednogodišnjim cvijećem. Izvrsno će izgledati i kad posadimo više vrsta i sorata ovih biljaka raznobojnih listova. Hoste su prikladne za različite gredice i obrube te za uzgoj u posudama.

Uzgojni uvjeti, sadnja i njega

Ove biljke uspijevaju u raznim uvjetima i otporne su na hladnoću. Trebamo izbjegavati položaje izložene vjetru koji može jako oštetiti veliko, sočno lišće. Hoste najbolje uspijevaju na sjenovitim i djelomično sjenovitim položajima. Iako mogu rasti u potpunoj sjeni, ljepše će izgledati ako imaju nekoliko sati sunca dnevno. Vole bogata, vlažna, ali ocjedita tla. Najbolje je kad je pH tla 6,5, no može biti ponešto kiselije i alkalnije. Biljke obično sadimo u jesen ili proljeće. Ako imamo sadnice gologa korijena, trebat ćemo ih redovito pregledavati i zalijevati. Sadnice koje smo nabavili u posudama lakše će se utvrditi. Dodatna im je prednost što ih možemo saditi tijekom čitave godine, čak i ljeti.

Ovo su općenito otporne biljke. Nakon sadnje trebamo paziti da se ne isuše. Utvrđene biljke mnogo bolje podnose nedostatak vode. Ipak, za sušnih dana ne bismo smjeli zaboraviti na redovito zalijevanje. Hoste zalijevamo uz osnovu biljke, a ne po listovima jer su jako podložne napadu puževa.

Biljkama u proljeće obično dodajemo kompost. Prema potrebi ih možemo prihraniti tekućim ili granuliranim mineralnim gnojivima. Hostama godi malčiranje jer im pomaže u zadržavanju vlage. Tijekom vegetacije redovito uklanjamo oštećene i bolesne listove, a nakon cvatnje orezujemo stapke s ocvalim cvjetovima. Svakih 4 do 5 godina velike, jako raširene biljke korisno je podijeliti.

Bolesti i štetnici

Kad hostama odaberemo dobro mjesto i pružimo potrebnu njegu, one gotovo da neće imati problema s bolestima i štetnicima. Puževi jako oštećuju listove što je veliki estetski problem, a to iscrpljuje i oslabljuje biljke. Osobito su opasni za mlade biljke koje zbog toga mogu odumrijeti. Poteškoće ponekad mogu stvarati lisne nematode i uši, lisna pjegavost, trulež korijenovog vrata te neki virusi.

Hostu često napadaju puževi koji mogu pričiniti velike štete

Dijeljenje busenova

Hoste jednostavno razmnožavamo dijeljenjem busenova – najbolje u rano proljeće ili od kraja ljeta do jeseni. Tijekom čitave godine možemo odvojiti i maleni dio biljke s korijenom i koji ima nadzemni dio s nekoliko listova i posaditi u posudu. Ove biljke možemo razmnožavati i sjetvom sjemena, no kod prošaranih vrsta ne možemo očekivati identično potomstvo.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMali poljoprivrednici ne moraju sjeme certificirati i dorađivati
Sljedeći članakKako uzgojiti bonsai stabalca?
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje