Svrha uporabe plastičnih malčeva u proizvodnji jagode je sprječavanje evaporacije, regulacija temperature tla, očuvanje strukture tla i smanjenje razvoja korova.

U Republici Hrvatskoj se najčešće rabi plastični malč od crne polietilenske folije. Ona pomaže zagrijavanju tla u proljeće i spriječava razvoj korova, ali tijekom ljeta je zagrijavanje tla ispod nje preveliko. Stoga se nastoji kombinirati sa bijelom folijom koja se stavlja ispod nje.

Prednosti malčiranja folijom

Za uspješnu primjenu ovog sustava potrebno je uzeti manje trajnu crnu foliju koja se do ljeta raspada pod utjecajem svjetla, tako da ostane samo bijela folija. Prednost ovog sustava je u tome što se u proljeće tlo brže zagrijava i nema uvjeta za rast korova. Tako biljke imaju bolje uvjete za rast. Ljeti nema prejakog zagrijavanja tla i popravlja se kakvoća plodova zbog refleksije svjetla koje daje bijela folija. I bijela i crna folija gotovo podjednako dobro sprječavaju rast korova.

Osim bijelih i crnih folija, u posljednje vrijeme se sve više istražuje i primjena folije drugih boja.

Korisno je znati

Plava folija ima otprilike 30 – 60 % slabije spriječavanje rasta korova. Crvena, zelena, smeđa i žuta su gotovo podjednako učinkovite u sprječavanju rasta korova kao i crna folija. Prozirna folija može i pojačati rast korova zbog povećanja temperature tla i propuštanja svjetla.

U usporedbi sa smeđom folijom, uzgoj jagode na bijeloj foliji povećava količinu fenola, antocijana i elagične kiseline u plodovima. Ove tvari imaju povoljan učinak na zdravlje ljudi. Negativna strana je što je prirod manji, a dozrijevanje plodova kasni za oko tri dana u usporedbi s uzgojem na crnoj foliji, ali zato berba traje dulje. Bijela folija i folija srebrne boje daju i veću masu plodova u odnosu na crnu foliju. Folija srebrne boje se može preporučiti za uzgoj jagode u zaštićenom prostoru i u toplijim klimatima. Ona ima pozitivan učinak na senzoričku kakvoću plodova.

Primjena crvene folije

Posebice je interesantna primjena crvene folije. Crvena boja reflektira svjetlost iz crvenog dijela spektra, koja ima značajan učinak na izgled biljaka. Ova folija u usporedbi s crnom standardnom folijom značajno povećava ukupan prirod i daje tamniju boju mesa. Međutim, količina ukupnih kiselina manja, kao i količina elagične kiseline. Jagode uzgajane na crvenoj foliji imaju više šećera i bogatiju aromu u usporedbi s onima uzgajanima na crnoj foliji.

S obzirom da je aroma plodova jedno od najvažnijih svojstava o kojem ovisi prihvatljivost ploda kod potrošača, a time i uspjeh na tržištu, crvena folija zaslužuje veću pozornost u Republici Hrvatskoj. U prilog tome idu i rezultati nedavno završenog projekta LIFE SUSAFRUIT. U njima je istraživan utjecaj obojenih mreža protiv tuče na prirod i kakvoću jabuka, bresaka i nektarina u Republici Hrvatskoj. Utvrđeno je da crvena boja mreže značajno poboljšava prirod i kakvoću plodova. Tako je crvena mreža postavljena 2018. na ukupno 10 ha jabuka i bresaka u komercijalnim uvjetima.

Zanimljivo je da ista boja folije ne djeluje jednako na sve sorte. Tako, primjerice, sorta Clery ima značajno više topljive suhe tvari i šećera na foliji srebrne boje, a sorta Miss na crnoj foliji. Također, sorta Chandler ima podjednak prirod i masu plodova na bijeloj i crnoj foliji. Prirod sorte Sweet Charlie na bijeloj foliji je više nego dvostruko niži nego na crnoj foliji.

Na temelju svega navedenog može se zaključiti da boja plastičnog mulcha može značajno doprinjeti kakvoći jagode, ali također može imati i negativan učinak. Boju folije treba odabrati uzimajući u obzir klimatske prilike, način uzgoja i, naročito, sortu. Pri tome se ne bi trebalo rukovoditi stranim podacima, nego prvo provesti vlastita istraživanja kako bi se utvrdila optimalna boja plastičnog mulcha za naše ekološke i tehnološke uvjete.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakU Zadru održana konferencija “Održiva poljoprivreda i ribarstvo”
Sljedeći članakArhitektura mediteranskog vrta
prof. dr. sc. Tomislav Jemrić
Rođen je 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju obranio 2004. godine. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. Rođen je 11. siječnja 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine na VVV smjeru. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju je obranio 2004. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. U znanstveno-nastavno zvanje mlađeg asistenta izabran je 1995. godine, u zvanje asistenta 2000. godine, u zvanje višeg asistenta 2004. godine, u zvanje 2005. godine, u zvanje izvanrednog profesora 2009. godine, a redoviti je profesor od 2013. godine. Voditelj je preko 80 diplomskih ili završnih radova i jedne doktorske disertacije. Bio je mentor 1 studentskog rada koji je dobio dekanovu nagradu. Znanstveno se usavršavao u Izraelu kao korisnik stipendije Izraelske vlade. Član je jednog međunarodnog i jednog domaćeg znanstvenog društva. Autor je 9 knjiga i priručnika, od toga dva znanstvena priručnika i dvije međunarodne monografije. Član je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa Scientia Horticulturae citiranog u skupini A1 časopisa i član uredništva časopisa Agriculturae Conspectus Scientificus (Poljoprivredna znanstvena smotra). Dobitnik je priznanja časopisa Scientia Horticulturae za izvrsnost u recenziranju znanstvenih radova. Sudjelovao je na četrdesetak stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu te objavio više od 50 znanstvenih i stručnih radova. Voditelj je jednog nacionalnog znanstvenog projekta, a do sada je surađivao na pet nacionalnih znanstvenih projekata. Bio je voditelj jednog VIP projekta i jednog tehnologijskog projekta i suradnik na jednom VIP i jednom tehnologijskom projektu. Također je bio nacionalni koordinator na jednom međunarodnom SEEDNet projektu, voditelj radne skupine na jednom TEMPUS projektu i suradnik na jednom međunarodnom COST projektu. Trenutačno je koordinator međunarodnog LIFE+ projekta „Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production“ vrijednog preko 1.8 milijuna €.