Trnina ili crni trn (Prunus spinosa) ponekad i nazivana trnjina, trnula, trnavka, trn, crni trn, divlja šljiva, mačja šljiva, grmulja, kukulja, spada u šumsko ili divlje voće i smatra se pretkom današnjih kultiviranih vrsta šljiva.

Trnina je u našoj zemlji vrlo rasprostranjen grm. Raste i među drugim grmljem i živicom, u svijetlim hrastovim šumama, po brežuljcima, kamenitom i sunčanom tlu. Obično je nema iznad 1300 metara nadmorske visine.

Rasprostranjena je i po cijeloj Europi, Maloj Aziji, Iranu te djelomično sjevernoj Africi. Pomlađuje se iz korijena, a raste i sama stvarajući šikaru. Trnina je gusto razgranjen grm s trnovitim ograncima koji narastu od 1 do 3 metra visine. Rjeđe raste kao malo, do 5 m visoko drvo. Trnina posjeduje tamnu koru, koja se cijepa u poodmakloj dobi u uskim trakama. Kore grana su crvenkasto smeđe boje. Cvjeta najranije među domaćim grmljem.

Na njenom bogato razgranatom granju nalaze se tvrdi trnovi u proljeće pokriveni malim, bijelim mirisnim cvjetićima. Bijeli cvjetovi pojavljuju se prije listanja tako gusto da se grane od njih gotovo i ne primjećuju. Cvjetovi imaju po pet bijelih latica, a pojavljuju se na grančicama pojedinačno ili po dva-tri zajedno u travnju i svibnju. Listovi su razmjerno maleni, do 4 cm dugi, oštrog nazubljenog ruba na kratkim peteljkama. Plod je plavkastocrne boje, okruglog oblika promjera 1–1,5 cm, iznutra mesnat i zelen a nastaje od malog broja cvjetova. Plod sadrži 5-6 % šećera, pektin, 20 mg vitamina C, mnogo tanina, 2 % organskih kiselina i vodu. Plodovi se vrlo čvrsto drže na granama, pa ostaju na stablu i zimi. Grm živi i do 40 godina.

Trpke i kisele bobice

Plodovi te biljke, poznati kod nas kao trnjina, dozrijevaju u kolovozu. Zeleno im je meso trpko i kiselo.Mogu se jesti prezrele bobice, a nakon mraza okus im je nešto blaži, jer imaju manje kiseline, a više šećera. Isti efekt se postiže zamrzavanjem zrelih plodova. Ljekoviti dijelovi biljke su: plod, list, cvijet, kora, unutarnja kora i korijen. Upotrebljava se kao pomoć kod problema s crijevima, čisti krv, pospješuje mokrenje, a služi i kao okrjepljujuće sredstvo i proljetna kura za jačanje organizma. Čaj od trnine jača želudac, pospješuje apetit i otklanja želučane tegobe. Odstranjuje kožni osip i liječi nečistoće u kože. Plodovi trnine se mogu pripremiti na razne načine: u voćne sokove, kompote, želee, vino, rakiju, ocat, liker ili vrlo ukusan pekmez. Svježi sok trnine smiruje upalu želuca i izuzetno je djelotvoran protiv žutice, a sirup je djelotvoran u liječenju reume.

Izvor: Gospodarski kalendar

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUzimanje i čuvanje plemki za cijepljenje
Sljedeći članakKvasci u proizvodnji rakija – važan faktor kvalitete okusa i mirisa
Nino Ivančan, dipl. ing. agr.
Autor je diplomirao 2008. g na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Radi na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Honorarno piše članke voćarsko vinogradarske tematike. RADNO ISKUSTVO 1996. – 2014. Rad na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Također 16-godišnje iskustvo na agrotehničkim zahvatima navedenih kultura, korištenju i održavanju mehanizacije, poslovima kemijske i biološke zaštite, na planiranju i održavanju vv nasada, drvenastih i ukrasnih kultura te zelenih površina, na planiranju i održavanju kultura u zaštićenim prostorima, na biotehnološkim procesima prerade vv kultura, enološkim i enokemijskim zahvatima prilikom prerade i dozrijevanja vina, te analizama vina. Također 16-godišnje iskustvo davanja konzultacija iz pedoloških analiza, kemijskih analiza te primjena meliorativne gnojidbe, fertirigacije i folijarne aplikacije hraniva na osnovi toga, korištenja prognostičkih modela meteoroloških podataka, CDA uređaja za dijagnosticiranje i predviđanje bolesti i štetnika, savjetovanja prilikom izrada agroekoloških studija. 2004. Službovanje u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj Županiji, Ispostava Zaprešić, u Uredu za gospodarstvo na poslovima poljoprivredne administracije. 2006. – Honorarni rad u Glasniku Zaštite Bilja, Vinogradarskom portalu Voćarskom portalu koji obuhvaća pisanje članaka i preporuka zaštite bilja, odgovore na pitanja preko foruma i e-maila portala. 2012. – Honorarni rad u Gospodarskom Listu na pisanju članaka voćarsko vinogradarske tematike.