–Lijepo je kad i naše mjesto može barem na jedan dan biti središte ekološke poljoprivrede, izjavila je Klementina Karanović, načelnica općine Majur i predsjednica Lokalne akcije grupe (LAG) Una, na otvorenju stručnog skupa Potencijal ekološke poljoprivrede u ruralnom razvoju koji je održan 20 . ožujka 2025. u dvorani DVD Majur.
Na skupu koji je organizirala udruga Biofili Hrvatske i LAG Una, uz pokroviteljstvo Sisačko-moslavačke županije i Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, okupili su se lokalni poljoprivrednici i predstavnici znanstvene i stručne zajednice, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te tvrtki koje nude proizvode za ekološku poljoprivredu.
Sudionike skupa uvodno je pozdravio prof. dr. sc. Albert Marinculić, predsjednik udruge Biofili Hrvatske koja djeluje od 2022.godine i posvećena je zaštiti biološke raznolikosti, promicanju održivih ekoloških praksi i podizanju svijesti o ekološkim problemima u Hrvatskoj.
Prof. Marinculić zahvalio je svima koji su pridonijeli organizaciji ovog skupa te naglasio kako mi u Hrvatskoj nismo dovoljno svjesni da imamo nevjerojatna prirodna bogatstva koja se trebaju čuvati i pažljivo koristiti, a da se pritom ne ugrožava živa priroda, jer su neke razvijene države devastirale svoj okoliš, posebno tlo, zbog intenzivne poljoprivrede i loših praksi.
Pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvoj, zaštitu okoliša i prirode Sisačko-moslavačke županije Anita Sinjeri Ibrišević, posebno je istaknula vrijedne poljoprivrednike iz županije, od kojih su neki donijeli i svoje proizvode na skup, pa su ih sudionici mogli kušati.
Nedovoljno prerađujemo ekološke proizvode, pa je i potrošnja loša
Skup je svečano otvorila predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir i pritom je iznijela podatke o ekološkoj poljoprivredi u RH.
–Strukturom ekološke proizvodnje u Republici Hrvatskoj dominiraju pašnjaci i oranice, dok su slabo zastupljene površine na kojima se uzgaja ekološko povrće i voće, izuzev oraha i lješnjaka. Mali broj stoke uzgaja se u ekološkoj proizvodnji, malim proizvođačima je proces certificiranja za ekološku poljoprivredu zahtjevan i skup, a od 6695 ekoloških subjekata u Hrvatskoj, samo je 421 registriran za preradu ekoloških proizvoda.
–Gledajući s aspekta potrošnje ekoloških proizvoda, godišnje, hrvatski potrošač za ekološke proizvode potroši 24 eura, dok je taj iznos u Danskoj na razini od 365 eura, a u Austriji 274 eura, rekla je Petir. Dodala je kako Hrvatska sa svojih nešto više od 8% površina pod ekološkim uzgojem treba uložiti veće napore kako bi do 2030. godine dosegnula postavljeni cilj od 25 % površina pod ekološkom proizvodnjom i iskoristila potencijal koji ima za razvoj ekološke poljoprivrede.
–Potrebno je poticati uključivanje hrvatskih poljoprivrednika u ekološku proizvodnju i osigurati uvjete za povećanje broja ekoloških prerađivača, kako bismo zaustavili izvoz sirovine i na ekološkim proizvodima stvarali dodanu vrijednost, istaknula je Petir. Proizvođačima uz preradbene kapacitete treba osigurati fer i poštenu cijenu za proizvode koje proizvode, što bi ujedno smanjilo i uvoz ekoloških prehrambenih proizvoda koji sada dominiraju na našem tržištu, jer domaći ekološki proizvođači ne mogu do polica trgovačkih lanaca u kojima hranu kupuju hrvatski potrošači.
–Zato je važno jačati druge distributivne kanale i snažnije poticati udruživanje proizvođača, ali i promociju i edukaciju o ekološkim proizvodima, rekla je Petir i dodala kako je ekološka proizvodnja najkontroliranija vrsta proizvodnje hrane, od polja do stola, uključujući i distribuciju.
Potencijal Banovine za ekološku poljoprivredu
Petir je upozorila da izostanak interesa za uključivanje ekoloških proizvoda u gastronomsku i ugostiteljsku ponudu u Republici Hrvatskoj predstavlja ozbiljan problem jer bi upravo na tome mogli turistički brendirati naše područje pod uvjetom da osiguramo količine i dostupnost proizvoda tijekom cijene godine. Marijana Petir podsjetila je i na Studiju „Obnova poljoprivrede i ruralnog prostora na potresom pogođenom području Banovine“ koju su izradili Akademija poljoprivrednih znanosti i Agronomski fakultet u Zagrebu, koja je prepoznala potencijal za razvoj ekološke poljoprivrede na Banovini kako u povrćarstvu, tako i u stočarstvu, a ta dva područja su bila i glavne teme panel rasprava koje su održane nakon uvodnih predavanja.
Nakon što je Klementina Karanović predstavila mogućnosti razvoja ekološke poljoprivrede na području LAG Una te iznijela podatke o depopulaciji i starenju stanovništva na tom području, na to se nadovezalo predavanje predsjednika LEADER mreže, Milana Medića koji je ustvrdio da je u proteklih 30 godina Hrvatska izgubila oko 20% stanovništa, a kad se uzme u obzir i neuravnotežena raspodjela bruto društvenog proizvoda po regijama, jer samo Zagreb čini više od trećine, točnije 33,6% ukupnog hrvatskog BDP-a, u usporedbi sa svega 0,9% Ličko-senjske županije, onda se može razumjeti koliko su ruralni krajevi slabo razvijeni i hrvatska sela žive znatno niže od nacionalnog prosjeka.
–Posebno zabrinjava trend lažnog smanjenja nezaposlenosti. RH od 2014. bilježi stalan pad stope nezaposlenosti. Ovaj trend ne svjedoči o stvarnom padu nezaposlenosti uslijed realnog privrednog rasta, nego je ustvari indikator iseljavanja iz RH, koje najviše demografski devastira upravo ruralne zajednice, napomenuo je Medić.
–Kad se putuje Hrvatskom, često se mogu vidjeti natpisi na tablama, plotovima i ogradama kuća uz ceste opustjelih hrvatskih sela: “Prodajem janjce”, Domaća jaja – povoljno!”, “Prodajem sir”, “Domaći med” i sl. svjedoče da ustvari u Hrvatskoj ne postoji sustav organiziranog otkupa primarnih poljoprivrednih sirovina i svatko se snalazi sam za sebe. Za razliku od drugih članica EU gdje se takvi natpisi ne mogu vidjeti, jer imaju organiziran otkup prema prerađivačkim industrijama, hrvatski seljak je prepušten sam sebi, zaključuje Medić.
Na kraju svog izlaganja Medić je iznio podatak da je u 25 godina u Karlovačkoj županiji nestalo 97% proizvođača mlijeka. 2000. godine mlijeko je isporučivalo 3.600 proizvođača iz te županije, a ove, 2025. godine svega 110 proizvođača.
–Nažalost, ove brojke su slične i na razini države, ali niti to nije dovoljno zazvonilo kao alarm za uzbunu, pa ispada da hrvatska poljoprivreda ima nepodnošljivu lakoću propadanja, smatra Medić. Rekao je da kroz LAG Vallis Colapis radi s ostacima ostataka hrvatskih poljoprivrednika i apelira da se Hrvatska (vlast) probudi kao Trnoružica koja je u spokojnom snu dok oko nje raste korov i trnje.
Izazovi u ekološkom stočarstvu
Rodoljub Džakula, dr. vet. med i poljoprivredni proizvođač s OPG Džakula iz Sjeverovca, govorio je o svom primjeru ekološkog stočarstva
–Moja obitelj živi ovu priču i živimo od ekološkog stočarstva. Drugim pametnijim se ne bavimo, pa moramo zaraditi dovoljno od poljoprivrede koja nije baš lagana djelatnost. Ali mi se ne žalimo na uvjete rada, već na sustav. Da imamo ne znam koliko novaca, mi ne možemo u našem kraju skupiti niti 50 ljudi koji bi se počeli time baviti. Danas mladi ne znaju da se juha može skuhati i od mesa i kosti, ne samo iz vrećice. Treba već djeci iz vrtića pokazati kako se dobiva mlijeko, jaja, meso, voće i povrće, a ne da samo vide gotove proizvode na policama trgovina, poručuje Džakula i postavlja pitanje. Zašto bi se netko bavio ekološkim stočarstvom? Zbog modela poticaja po površini.
–Mi smo zaboravili napisati u pravilnicima da na površinama trebaju biti produktivne životinje, pa se po oglasnicima traže muška grla magaraca ili podolca, buša, boškarina itd. s kojima nema problema poput pobačaja i sl. Nema niti promocije ekoloških proizvođača. Da samo umjesto jedne reklame na tv o kladionicama bude jedna reklama o nekom od ekoloških proizvođača, za godinu dana znali bi za sve ekološke proizvođače u Hrvatskoj, a sad malotko zna nekog tko proizvodi meso i suhomesnate proizvode iz ekološke proizvodnje, smatra Džakula.
Problem je nedostatak lijekova za liječenje životinja
Stručni osvrt na probleme održavanja zdravlja stada u ekološkom stočarstvu iznio je prof. dr. sc. Antun Kostelić, s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i istaknuo je kako proizvođačima teškoće predstavlja nedostatak lijekova, posebno za liječenje ovaca, koza i svinja, pa uzgajivači često nelegalno nabavljaju lijekove ili koriste one koji nisu namijenjeni za određenu bolest. Velik problem je izloženost stada u ekstenzivnom načinu držanja, pri čemu može doći do prijenosa različitih uzročnika bolesti. Zorni primjer je širenje afričke svinjske kuge.
Na panelu o ekološkom stočarstvu sudjelovali su Milan Medić, predsjednik LEADER mreže i voditelj LAG-a Vallis Colapis, profesori Josip Leto i Antun Kostelić s Agronomskog fakulteta, Kim Klarin iz tvrtke Eurotalus za nadzor ekološke poljoprivrede, Rodoljub Džakula, dr.vet.med. poljoprivrednik iz Sjeverovca, Anita Šinjeri Ibrišević iz Sisačko-moslavačke županije te Silvio Šimon i Danijel Mulc iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja.
Nakon stanke za ručak kojeg je pripremila udruga „Hrvatska žena Majur“ i folklornog nastupa djece iz Majura, Zvonimir Repač održao je predavanje o marketinškim izazovima ekološke poljoprivrede u ruralnom razvoju, Emil Tuk je predstavio projekt ekološke tržnice na Jarunu, a Robert Hadžić govorio je o pilot projektu „Cro green“ za održivu budućnost hrvatske poljoprivrede u kojemu je poseban naglasak stavljen na revitalizaciju Banovine i stvaranje preduvjeta za privlačenje i povratak mladih obitelji iz dijaspore.
Predstavnica tvrtke Bioinput Andermat Izabela Odeljan, Dragica jerkov iz Eko Like, te Damir Rogulja iz tvrtke Efeketivni mikroorganizmi, predstavili su svoje proizvode i rješenja u ekološkoj poljoprivredi.
Panel o ekološkom povrćarstvu
Na kraju stručnog skupa održan je panel o ekološkom povrćarstvu sudjelovali su Gita Đurković, voditeljica Službe za ekološku proizvodnju u Upravi za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište i Silvio Šimon, načelnik Sektor za provedbu mjera i intervencija ruralnog razvoja u Upravi za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, Ines Dundović, članica Odbora za povrće (HPK) – proizvođačica povrća i prerađevina od povrća koje se prodaje i kroz lokalni dućan Veggie, prof.dr.sc. Ivica Kisić s AFZ, mr.sc. Josip Kraljičković, pokretač inicijative 100% ekološko u Zagrebačkoj županiji i pročelnik Odbora za poljoprivredu Matice Hrvatske, Sunčana Pešak iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača i Antonijo Šebrek, ekološki proizvođač iz Draganića kod Karlovca.
Kao zaključak na kraju skupa organizatori, Marinculić i Karanović istaknuli su kako je ovaj skup tek prvo događanje od brojnih koje planiraju organizirati kako bi se ekološka poljoprivreda popularizirala, te poboljšao prijenos znanja od struke i fakulteta do proizvođača i potrošača.
Područje Lokalne akcijske grupe Una u cijelosti se nalazi na području Banovine i ima odlične preduvjete za razvoj ekološke poljoprivrede. Karanović je podsjetila kako se zbog određenih društvenih i prirodnih događaja u proteklih 30-tak godina broj stanovnika drastično smanjio, zbog toga se smanjio i utjecaj koji čovjek ima na prirodu, pa na području Banovine prevladava očuvana priroda i bogatstvo bioraznolikosti.
–Upravo takvi uvjeti izvrstan su preduvjet za razvoj ekološke poljoprivrede, no nedostaje prijenos znanja, pomoć proizvođačima u plasmanu proizvoda i udruživanje te poticanje mladih na bavljenje poljoprivredom“, zaključila je Karanović i najavila 3. Festival vune koji će se održati 12.travnja u Majuru.
Foto: Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
