Korijen i cvijet maslačka


Najviše ljekovitih tvari nalazi se u korijenu maslačka koji se vadi u rano proljeće ili u kasnu jesen. Opere se, očisti od nadzemnih dijelova i suši na temperaturi do 40ºC. Deblje korijenje dobro je uzdužno prerezati. Od ljekovitih tvari sadrži seskviterpenske laktone, sterole (taraksosterol), derivate kavene kiseline, kalij i inulin.  Osušen korijen je bez mirisa i ima sluzavo slatkasti okus. Pripravci od korijena maslačka pomažu kod dijabetesa, poboljšavaju rad jetre, pospješuju izlučivanje žuči, djeluju na smanjenje kolesterola, potiču metabolizam i poboljšavaju detoksikaciju organizma, potiču probavu, pomažu kod kožnih bolesti, reumatskih tegoba i bolesti bubrega. Gorke tvari pojačavaju rad bronhijalnih žlijezda i olakšavaju iskašljavanje. Prema nekim ispitivanjima maslačkom se može smanjiti i sklonost ka stvaranju žučnih kamenaca.

Pripravljanje čaja: 1 čajnu žlicu suhog, usitnjenog korijena staviti u hladnu vodu, zagrijati do vrenja i lagano kuhati oko 5 minuta. Maknuti s vatre i procijediti. Čaj piti 2-3 puta dnevno pola sata prije jela.

Pripravljanje kapi: 50 g suhog, usitnjenog korijena močiti u 250 mL 70% alkohola oko 3 tjedna, uz povremeno miješanje. Procijediti u tamnu bočicu i piti 2-3 puta po 25 kapi u malo vode.

Zdrava kava:  korijen maslačka oprati, očistiti od suvišnih dijelova i dobro osušiti. Samljeti u električnoj mješalici i skuhati kavu kao od pravih zrna kave.

Piskavica


Piskavica, grčko sjeme, prosenica, grčko sijeno ili jarčev rog (Trigonella foenum-graecum L.) raste kao samonikla biljka u zapadnoj Aziji, a uzgaja se u Maloj Aziji, Egiptu, Indiji, Kini, Maroku, te u zemljama oko Sredozemnog mora. Dobro uspijeva i kod nas u Dalmaciji. Jednogodišnja je zeljasta biljka iz porodice lepirnjača, tj. mahunarki (Fabaceae) koja naraste u visinu do 50 cm. Ima valjkastu, pomalo dlakavu stabljiku svijetlozelene boje, obično uspravnu, a samo ponekad puzavu, razgranjenu u gornjem dijelu. Trodijelni listovi, po obliku slični djetelini, sastavljeni su od tri ovalne, na rubu nazubljene liske. ……

Prethodni članakKad smijem u prijevremenu mirovinu?
Sljedeći članakZaštita uljane repice od proljetnih štetnika
Marija Kranjčević, dipl. ing. biologije
Stalna je suradnica Gospodarskog lista od 1991. godine. Zaposlena je u poduzeću Ekoherbalia d.o.o. u Zagrebu, na rukovodećim poslovima u proizvodnji ljekovitih pripravaka na bazi bilja. Rođena je 18.10.1958. godine u Pakracu. Nakon završene Gimnazije u Daruvaru 1977. godine upisuje se na Prirodoslovno matematički fakultet u Zagrebu, studij Biologije. Diplomirala je 1981. godine i 20 mjeseci radila na Zoologijskom zavodu PMF-a kao asistent pripravnik. 1985. godine zaposlila se u Prirodoslovnom društvu „Ljekovita biljka“ i od tada se počinje intenzivnije baviti ljekovitim biljem. Stalna je suradnica Gospodarskog lista od 1991. godine. Zaposlena je u poduzeću Ekoherbalia d.o.o. u Zagrebu na rukovodećim poslovima u proizvodnji ljekovitih pripravaka na bazi bilja.