Koje ćemo sorte jabuka uskoro saditi u našim voćnjacima?

151

""Sve je više novih sorata jabuke koje se polako uvode i u našu zemlju. Sortiment jabuka koji je bio krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća gotovo je u potpunosti potisnut novim sortama i klonovima.

Od glavnih sorata tada zadržali su se samo poboljšani klonovi primjerice Jonagolda, Zlatnog delišesa i Crvenog delišesa. Razvijen je cijeli niz sorata koje su tolerantne ili potpuno otporne na glavne bolesti jabuka. Sve više nam dolaze klupske, licencirane sorte sa zaštićenim pravima oplemenjivačkih kuća. Neke od njih su perspektivne za naše voćare, neke ne, neke se nalaze na ispitivanju u našim agroekološkim uvjetima.

Održavanje kvalitete plodova

""Neke sorte koje su bile odlično prihvaćene kod nas i još se uvijek uzgajaju u našoj okolici imaju problema sasvim druge naravi. Riječ je doslovno o klimatskim uvjetima. Radi toplih i vrućih ljeta voćari imaju puno problema sa održavanjem kvalitete plodova. Primjerice sve je više problema sa sortom Granny Smith u našim uzgojnim uvjetima, jer dolazi masovno do sunčanih pjega („sunburst“) i pojave skalda, a plodovi vrlo teško postignu nijansu prepoznatljive zelene boje, tako da se takvi plodovi vrlo teško mogu prodati. Plod Granny Smitha s crvenom prugom ili nahukom pokožice je najgora mana. Druge sorte, primjerice (Elstar, neki klonovi Fujija) u takvim uvjetima su jako sklone alternaciji, dakle rode tek svake druge godine, što je katastrofa za voćara. Sorta Gloster, jako popularna jedno vrijeme, ima ogromnih problema s kalibražom plodova, odnosno neujednačenosti veličine ploda. Plodovi su bili ili preveliki i ogromni ili presitni i to čak na istom stablu. Zato se sorte i klonovi uglavnom postupno i polako introduciraju i ispituju na uvjete i regije. Tamo gdje nije dobar jedan klon, možda se bolje pokaže drugi klon. Ako ne može ni poboljšani klon zadovoljiti, možda može hibrid sličnih osobina i prvenstveno iste boje kao original. Tako su nastali cijeli nizovi sorata gotovo identičnih i Granny Smithu i Zlatnom delišesu, s minimalnom razlikom u kvaliteti i okusu ploda.

Zadnjih godina se pojavio cijeli niz sorata i njihovih klonova: GALA SCHNITZER SCHNIGA®, RUBENS® CIVNI, ELSTAR ELSHOF, KANZI® NICOTER, FUJI KIKU 8 FUBRAX, MODI®, BRAEBURN MARIRI RED®, MAIRAC® LA FLAMBOYANTE, RED CAP® Valtod , RED CHIEF CAMSPUR®, PINOVA, REINDERS®, RED JONAPRINCE WILTON®, JONAGOLD DE COSTA®, Cameo (Caudle), Jazz® (Scifresh), Diwa (Junami), Greenstar (Nicogreen), Sonya, Rubens, BAUJADE ®, GAIA, Civnired, Dalili i dr. Usporedimo li jednu staru sortu Idared s relativno novijom Gala, razlika u kvaliteti je poprilično na strani Gale.

Opis sorata

Nekad popularni Idared više uopće nije perspektivna sorta, vani je odavno zaboravljen, ne isplati ga se uopće prodavati jer je cijena loša, a na našem području i području bivše države uzgaja se radi sentimentalnosti i loših navika potrošača. Idared je križanac sorata Jonathan i Wagener selekcionirana na Poljoprivrednoj istraživačkoj stanici Sveučilišta u Idahu, SAD, 1942. g. Visokoproduktivna je plantažna sorta, lako se održava. Redovite rodnosti. Oprašuju je: Zlatni delišes, James Grieve, Granny Smith, Jonathan, Vista Bela. Još je uvijek širokozastupljena sorta u uzgoju u Republici Hrvatskoj. Plod je velik, okrugli i lagano spljošten, intenzivne crvene dopunske boje. Osnovna boja žućkasto-zelena. Meso ploda bijelo, čvrsto, hrskavo, sočno, slatko-kiselkaste arome. Pogodna za konzumaciju u svježem stanju kao i za preradu (kuhanje, pečenje, sok). Bere se krajem rujna, početkom listopada. Izvrsnog potencijala za skladištenje, zadržava kvalitetu sve do siječnja, a u prikladnom skladištu može se čuvati sve do lip

nja. Royal Gala je mutacija standarda Gale (križanac Zlatnog delišesa i Kidd’s Orange Red), Novi Zeland, 1974. g. Prvi je klon standarda Gale, od kojeg su mutacijom pupa selekcionirani noviji klonovi. Stablo je srednjeg vigora, raširenog rasta, razgranato, vrlo produktivno i redovite rodnosti. Potrebno je prorjeđivanje. Cvatnja srednje rana. Plod je srednje veličine, atraktivan. Gotovo potpuno crveno obojenje s lagano tamnijim i širim pr

ugama. Kožica ploda tanka, čvrsta i sjajna. Može dati nešto veće plodove od standarda, potrebno je brati u više navrata. Nešto više arome od Imperial Gale, ponekad se može pojaviti izbijeljeni izgled kožice. Sočna i slatka jabuka. Kasna ljetna jabuka. Berba je od sredine kolovoza. Vrlo dobro se skladišti, u odgovarajućim uvjetima sve do proljeća.

""

Prednosti i nedostaci

Idared :
Mali broj klonova
Dobra rodnost
Dobro čuvanje i ujednačena veličina ploda
Loša kvaliteta ploda
Brašnavost
Neperspektivna sorta u EU
Pretežno za lokalno tržište
Gala :
Vrlo velik broj klonova ( preko 15 )
Velika rodnost
Dobro čuvanje
Sitniji plodovi
Moguća pojava mrežavosti
Velika sklonost mutacijama
Odlična obojanost ploda
Odlična kvaliteta ploda

Idared dakle ima vrlo malo klonova (Red Idared, Najdared ) dok za Galu postoji veliki broj klonova koje je teško sve i nabrojati i koji se i dalje razvijaju. Dalje, veliki dio mana koje su na Gali bile kod standardne sorte je uspješno riješen klonskom selekcijom (sitniji plodovi, obojanost i mrežavost na plodovima ). Nužno je i dalje prorjeđivanje. Vrlo je veliki izbor klonova po obojanosti ploda i po raspodjeli boja i pruga na plodu. Iako je Gala slatka sorta (nema kiselina kao Idared), kvaliteta mesa je bez premca prema Idaredu. Meso je čvrsto, sočno i hrskavo. Razvijeni su i kasniji klonovi Gale prema dozrijevanju koji proširuju njenu zastupljenost na tržištu. Naravno za bolji klon Gale ide i bolja cijena na tržištu. Dakle po većini pokazatelja Gala je bolja sorta nego Idared, no budući da Idared ima još uvijek veliki broj poklonika kod nas, izvjesno je da će se još neko vrijeme zadržati na tržištu.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZdrav kao drijen
Sljedeći članakTiramisu zvjezdice
Nino Ivančan, dipl. ing. agr.
Autor je diplomirao 2008. g na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Radi na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Honorarno piše članke voćarsko vinogradarske tematike. RADNO ISKUSTVO 1996. – 2014. Rad na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Također 16-godišnje iskustvo na agrotehničkim zahvatima navedenih kultura, korištenju i održavanju mehanizacije, poslovima kemijske i biološke zaštite, na planiranju i održavanju vv nasada, drvenastih i ukrasnih kultura te zelenih površina, na planiranju i održavanju kultura u zaštićenim prostorima, na biotehnološkim procesima prerade vv kultura, enološkim i enokemijskim zahvatima prilikom prerade i dozrijevanja vina, te analizama vina. Također 16-godišnje iskustvo davanja konzultacija iz pedoloških analiza, kemijskih analiza te primjena meliorativne gnojidbe, fertirigacije i folijarne aplikacije hraniva na osnovi toga, korištenja prognostičkih modela meteoroloških podataka, CDA uređaja za dijagnosticiranje i predviđanje bolesti i štetnika, savjetovanja prilikom izrada agroekoloških studija. 2004. Službovanje u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj Županiji, Ispostava Zaprešić, u Uredu za gospodarstvo na poslovima poljoprivredne administracije. 2006. – Honorarni rad u Glasniku Zaštite Bilja, Vinogradarskom portalu Voćarskom portalu koji obuhvaća pisanje članaka i preporuka zaštite bilja, odgovore na pitanja preko foruma i e-maila portala. 2012. – Honorarni rad u Gospodarskom Listu na pisanju članaka voćarsko vinogradarske tematike.