Gospodarski list je tri godine zaredom organizirao ocjenjivanje sortimenta jabuka iz domaćih voćnjaka kroz stručno senzoričko i fizikalno- kemijsko ocjenjivanje sorata, a u suorganizaciji s Hrvatskom voćarskom zajednicom, PZ Jabuka HR te Agronomskim fakultetom i Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu. U Gospodarskom listu (1.lipnja) objavljen je uvodni članak iz serijala s osvrtom na trenutni sortiment jabuka hrvatskih voćara, a slijedi nastavak.

Istraživanje i analiza pomoloških i fizikalno-kemijskih svojstava plodova najzastupljenijih komercijalnih sorti jabuke na hrvatskom tržištuu sklopu 3. Ocjenjivanja sortimenta jabuka iz hrvatskih voćnjaka provedeno je u studenom 2021. godine na plodovima standardnih komercijalnih sorti jabuke (‘Braeburn’, ‘Cripps Pink’, ‘Fuji’, ‘Gala’, ‘Gloster’, ‘Golden Delicious’, ‘Granny Smith’, ‘Idared’, ‘Jonagold’ i ‘Red Delicious’) koje su najzastupljenije na tržištu Republike Hrvatske.

Istraživane komercijalne sorte jabuke

Plodovi su ubrani u optimalnom roku berbe u privatnim nasadima proizvođača na području Sjeverozapadne Hrvatske. Oni su udruženi u proizvođačku organizaciju PZ JabukaHR. Nakon berbe plodovi su čuvani u uvjetima normalne atmosfere u komorama i dopremljeni početkom studenog u laboratorij Zavoda za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tamo su odvojeni isključivo zdravi plodovi koji su potom fotografirani i podvrgnuti analizama.

Na 10 plodova svake sorte obavljena je analiza fizikalno-kemijskih svojstava; boja, masa, visina i širina ploda, tvrdoća ploda, udio topljive suhe tvari i ukupnih kiselina, pH te broj i masa sjemenki.

Boja plodova utvrđena je kolorimetrom (Color Tec-PCM Clinton, NJ, USA) po CIE Lab sustavu boja.

Tonalitet osnovne (svjetlije) boje kožice  plodova komercijalnih sorti jabuke najzastupljenijih na tržištu Republike Hrvatske
Tonalitet dopunske (tamnije) boje kožice  plodova komercijalnih sorti jabuke najzastupljenijih na tržištu Republike Hrvatske
Primjer različiti intenzitet boje kod iste sorte – Idared

Masa ploda utvrđena je digitalnom laboratorijskom vagom s dvije decimale (OHAUS corporation, USA) i izražena u gramima (g). Visina (V) i širina (Š) ploda mjerene su digitalnim pomičnim mjerilom (Somet, Czech Republic). Vrijednosti su izražene u milimetrima (mm).

Iz dobivenih podataka visine i širine ploda izračunat je indeks oblika ploda koji predstavlja njihov omjer. Tvrdoća ploda utvrđena je digitalnim stolnim penetrometrom (PCE-PT200, PCE Instruments, Southampton, UK) sa skalom izraženom u kg/cm2 i klipom promjera 11 mm. Udio topljive suhe tvari utvrđen je digitalnim refraktometrom (ATAGO PAL-1, Japan), a vrijednosti su izražene u stupnjevima Brixa (°Brix).

Udio ukupnih kiselina (UK) određen je metodom acidimetrije uz indikator bromtimol-plavo i postupkom titracije s 0,1 M otopinom NaOH digitalnom kontinuiranom biretom (Boeco DCB 5000, Njemačka). Izračunat je udio ukupnih kiselina i izražen u postotcima kao jabučna kiselina. PH soka utvrđen je digitalnim pH metrom (Testo 205, USA). Nakon izvršenog poprečnog prereza ploda iz sjemenjače su izvađene sjemenke. Brojanjem su utvrđene zdrave i šture sjemenke. Masa zdravih sjemenki utvrđena je analitičkom vagom s četiri decimale (KERN® Analitical balance AES-C/AEJ-CM) i izražena u gramima (g).

Rezultati analize

Vizualna ocjena boje i tonalitet osnovne (svjetlije) i dopunske (tamnije) boje kožice ploda istraživanih sorti razlikuje se ovisno o istraživanoj sorti što je prikazano na slikama. Parametri boje kao i većina ostalih parametara kvalitete, razlikuju se ovisno o roku berbe. Veličina ploda najčešće se izražava masom ili dimenzijama ploda.

Masa plodova istraživanih sorti kretala se u rasponu od 152 g do 274 g

Tablica 1: Osnovna pomološka svojstva komercijalnih sorti jabuke najzastupljenijih na tržištu Republike Hrvatske

SORTAMasa ploda (g)Visina ploda (mm)Širina ploda (mm)Indeks oblika ploda
‘Braeburn’17267680,99
‘Cripps Pink’18270740,95
‘Fuji’21566770,85
‘Gala’17563730,87
‘Gloster’15263700,90
‘Golden Delicious’16169710,97
‘Granny Smith’19268730,93
‘Idared’20668770,88
‘Jonagold’27479840,94
‘Red Delicious’15565690,94
*** Prikazane su prosječne vrijednosti

Masa ploda veća od 200 grama utvrđena je kod sorti ‘Idared’ (206 g), ‘Fuji’ (215 g) i sorte ‘Jonagold’ (274 g). Kod sorte ‘Jonagold’ je ujedno utvrđena i najviša vrijednost mase ploda. Najmanja masa ploda utvrđena je kod sorte ‘Gloster’ (152 g), a nešto veća kod ‘Red Delicious’ (155 g), ‘Golden Delicious’ (161 g),  ‘Braeburn’ (172 g), ‘Gala’ (175 g), ‘Cripps Pink’ (182 g), ‘Granny Smith’ (192 g). 

Visina ploda kretala se u rasponu od 63 mm (‘Gloster’) do 79 mm (‘Jonagold’); širina od 68 mm (‘Braeburn’) do 84 mm (‘Jonagold’). Indeks oblika ploda je kod većine istraživanih sorti bio u rasponu od 0,82 (‘Fuji’) do 0,97 (‘Cripps Pink’). Kod sorte ‘Golden Delicious’ indeks oblika ploda iznosio 1.24, što ukazuje na izduženost plodova odnosno koničan oblik ploda što je i sortno obilježje ove sorte.

Razlike u veličini plodova su sortna svojstva. Na veličinu ploda utječu i uvjeti i tehnologija uzgoja kao npr. klimatski čimbenici, podloga, broj plodova na stablu, primjena određenih agro teumičkih i pomotehničkih zahvata i slično.

Primjer razlike u obliku ploda  – Braeburn

Tvrdoća ploda iznad 8,0 kg/cmutvrđena je kod sorti ‘Cripps Pink’ (8,4) i ‘Gloster’ (8,1). Sorte  ‘Granny Smith’, ‘Braeburn’, ‘Fuji’ i ‘Idared’ imale su tvrdoću između 6,8 i 5,3  kg/cm2 , dok je većina ostalih sorti (‘Red Delicious’, ‘Gala’, ‘Golden Delicious’ imala znatno niže vrijednosti tvrdoće – od 4,4 do 3,4 kg/cmšto jeispod donje granice od 5 kg/cm2, a najmanja vrijednost tvrdoće utvrđena je kod sorte ‘Jonagold’ (2,9 kg/cm2).

Tablica 2: Fizikalno-kemijska svojstva plodova komercijalnih sorti jabuke najzastupljenijih na tržištu Republike Hrvatske

SORTATvrdoća ploda   (kg/cm2)Topljiva suha tvar (oBrix)Ukupne kiseline      (% kao jabučna)Topljiva suha tvar : Ukupne kiselinepH
‘Braeburn’6,713,30,624,23,4
‘Cripps Pink’8,416,41,313,13,0
‘Fuji’6,516,00,437,33,6
‘Gala’4,313,20,265,74,0
‘Gloster’8,113,10,340,83,5
‘Golden Delicious’3,412,80,238,83,0
‘Granny Smith’6,813,50,916,53,4
‘Idared’5,313,30,529,03,2
‘Jonagold’2,814,50,343,13,6
‘Red Delicious’4,413,50,244,34,1

*** Prikazane su prosječne vrijednosti

Tvrdoća ploda komercijalnih sorti jabuke najzastupljenijih na tržištu Republike Hrvatske

 S obzirom da je ovdje riječ o jesensko-zimskim sortama jabuke, tvrdoća ploda bi trebala biti značajno viših vrijednosti. Smanjenje tvrdoće može biti posljedica neadekvatnog roka berbe i uvjeta čuvanja. Plodovima s nižim vrijednostima tvrdoće značajno je skraćena skladišna sposobnost i narušena kvaliteta. Ona se može odraziti i na senzorna svojstva plodova istraživanih sorti odnosno prihvatljivost sorti jabuke od strane potrošača.

U rezultatima istraživanja brojnih autora navodi se kako su jabuke koje nemaju minimalnu tvrdoću slabo prihvaćene kod potrošača.

Udio topljive suhe tvari kretao se u rasponu od 12,8 do 16,4 °Brix-a. Najviše vrijednosti utvrđene su kod sorte ‘Cripps Pink’ (16,4), nešto niže kod sorte ‘Fuji’ (16,0) i ‘Jonagold’ (14,5). Sorte  ‘Red Delicious’, ‘Granny Smith’, ‘Idared’, ‘Braeburn’  i ‘Gala’ imale su vrijednosti topljive suhe tvari između 13,5 i 13,1. Najmanji udio TST utvrđen je kod sorte ‘Golden Delicious’  i iznosio je 12,8 °Brix-a.

Udio topljive suhe tvari u plodu komercijalnih sorti jabuke najzastupljenijih na tržištu Republike Hrvatske

Udio ukupnih kiselina je također značajno varirao od 0,16 do 1,28 % (Tablica 4). Niže vrijednosti kiselina u rasponu od 0,16 do 0,34 % utvrđene su kod sorti ‘Red Delicious’, ‘Gala’, ‘Golden Delicious’ i ‘Gloster’.  Sorte ‘Fuji’, ‘Idared’, i ‘Braeburn’ sadržavali su srednje vrijednosti kiselina od 0,43 do 0,56 %. Najviše vrijednosti utvrđene kod sorte ‘Granny Smith’ (0,93) i ‘Cripps Pink’ (1,28 %).

S obzirom na odstupanje udjela topljive suhe tvari i ukupnih kiselina (Tablica 4;  Graf 3), najveći omjer topljive suhe tvari i ukupnih kiselina utvrđen je kod sorte ‘Gala’ (66). Kod sorti ‘Red Delicious’, ‘Jonagold’, ‘Gloster’, ‘Golden Delicious’ i ‘Fuji’ odnos TST i UK iznosio je između 47,3 i 37,3. Najmanje vrijednosti su utvrđene kod sorti ‘Braeburn’ (24,3), ‘Granny Smith’ (16,5) i ‘Cripps Pink’ (13,1).

Omjer topljive suhe tvari i ukupnih kiselina u plodu komercijalnih sorti jabuke najzastupljenijih na tržištu Republike Hrvatske

PH soka kretao se u rasponu od 3,0 do 4,1. Najmanji pH soka utvrđen je kod sorti ‘Cripps Pink’ i ‘Golden Delicious’ (3,0). Sorte ‘Gala’ (4,0) i ‘Red Delicious’ (4,1) imale najviše vrijednosti pH. Kod ostalih sorti je utvrđena pH vrijednost u rasponu od 3,2 do 3,6.

Sorta ‘Cripps Pink’ je imala značajno najveću tvrdoću, kao i najviše vrijednosti topljive suhe tvari i ukupnih kiselina. Navedena svojstva su uz vanjska obilježja bitna za prihvatljivost sorti od strane potrošača. Slična istraživanja provedena su i tijekom 2019. i 2020. godine u kojima su dobiveni rezultati za većinu prethodno opisanih svojstava vrlo slični odnosno poklapaju se s ovdje prikazanim rezultatima. Sve to ukazuje na specifičnosti i sortna svojstva jabuke temeljem koji potrošači mogu birati sorte jabuke koje preferiraju. Isto tako i proizvođači bi trebali sve više pažnje usmjeriti na odabir sorata kod podizanja novih nasada.

Većina istraživanih sorti imala je prosječan broj sjemenki po plodu od 6 do 7 (Tablica 5), dok je sorta ‘Gala imala najmanje (4). Najviše je imala sorta ‘Braeburn’ (9). Od ukupnog broja sjemenki sorte ‘Braeburn’, ‘Jonagold’ i ‘Gala’ i ‘Fuji’ imale su jednu do dvije šturih sjemenki. Većina sjemenki bila je zdrava kao i kod drugih sorti. Najveća prosječna masa jedne sjemenke utvrđena je kod sorte ‘Cripps Pink’ (0,09 g), a najmanja kod sorte ‘Jonagold (0,05).

Tablica 3: Svojstva sjemenki istraživanih sorti jabuka komercijalnih sorti jabuke najzastupljenijih na tržištu Republike Hrvatske

SORTAUkupan broj sjemenkiBroj zdravih sjemenkiBroj šturih sjemenkiMasa 1 sjemenke (g)
‘Braeburn’9720,07
‘Cripps Pink’6600,09
‘Fuji’6600,06
‘Gala’9810,08
‘Gloster’4310,07
‘Golden Delicious’8700,07
‘Granny Smith’6600,07
‘Idared’5500,07
‘Jonagold’6510,05
‘Red Delicious’7700,07

*** Prikazane su prosječne vrijednosti

Broj i stanje sjemenki su značajno pomološko svojstvo budući da se u sjemenkama sintetiziraju hormoni. Oni utječu na diobu stanica i rast ploda. Ako plod ima dovoljno oplođenih sjemenih zametaka, tada će dobro rasti i neće biti sklon opadanju. U konačnici će razviti pravilan oblik tipičan za sortu.

(nastavlja se)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSatelitske slike mogu pomoći u upravljanju zemljištem
Sljedeći članakDrosophila suzukii – mali kukac velikog značaja
Avatar
Docentica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost – Voćarstvo: Uvjeti i tehnologije uzgoja voća, građa, svojstva i kvaliteta plodova, očuvanje starih sorata voća. Rođena je 16.08.1979. godine u Brežicama. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine, a od 2003. godine zaposlena je na Zavodu za voćarstvo. Doktorski rad obranila je 2009. kada je izabrana u zvanje znanstvenog suradnika. U zvanje docenta izabrana je 2010. godine, a u zvanje višeg znanstvenog suradnika 2012. godine. Znanstveni interesi vezani su uz sustave i tehnologije uzgoja voća, građu, svojstva i analize plodova, kvalitetu plodova, oksidativni stres plodova, prikupljanje i očuvanje starih sorata voća i dr. Od 2011. godine voditelj je laboratorija Zavoda za voćarstvo. Aktivno sudjeluje u nastavi na Agronomskom fakultetu: kao koordinator modula: 'Voćarstvo' (preddiplomski studij), 'Primijenjene tehnologije uzgoja voća' i 'Ukrasne voćne vrste' (diplomski studij) 'Pomotehnika i kvaliteta ploda' (doktorski studij), a suradnik je na još nekoliko modula ('Osnove uzgoja drvenastih kultura', 'Voćarstvo 1', 'Uvod u hortikulturnu terapiju'). Do sada je bila voditelj 14 diplomskih i 4 završna rada te član povjerenstva 42 diplomska i 23 završna rada. Suradnik je na dva europska projekta: 1) IPA projekt: „Izobrazba kao priprema za posao u ukrasnoj hortikulturi“ (2013-2015) i 2) LIFE + projekt: „Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production“ (2014-2017). Bila je voditelj jednog nacionalnog znanstvenog projekta te je sudjelovala kao istraživač na dva znanstvena projekta, dva tehnologijska projekta te većem broju istraživanja iz područja voćarstva: Ima objavljenih 6 radova a1 skupine, 14 objavljenih radova a2 skupine, te 5 radova a3 skupine. Kao autor/koautor prezentirala je 29 radova na znanstvenom-stručnim skupovima (domaćim i međunarodnim). U razdoblju od 2004-2007. godine u nekoliko navrata znanstveno se usavršavala na Zavodu za staničnu biologiju i ekofiziologiju biljaka, Odjela za biologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.