Znanstvenici iz Centra za okoliš i održivost Sveučilišta u Surreyu u Ujedinjenom Kraljevstvu proveli su zanimljivo istraživanje. Ono dokazuje da se pomoću satelitskih snimaka Zemlje može točno procijeniti kvaliteta i količina nekih tipova staništa.

Ovo otkriće omogućava isplative načine za praćenje, izvješćivanje i provjeru poticajnih mjera za upravljanje zemljištem. To je bitan dio novog modela upravljanja okolišem britanskog Odjela za okoliš, hranu i ruralna pitanja.

Upravljanje zemljištem u nekom staništu ključni je element prilagodbe u svrhu zaštitu zajednica i prirodnih staništa. To je bio i cilj Konferencije UN-a o klimatskim promjenama održane u studenom prošle godine.

2021., vlada UK najavila je navedeni model kao zamjenu za Zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a. Time žele omogućiti pomoći ruralnoj ekonomiji uz istovremeno postizanje ciljeva 25-godišnjeg plana zaštite okoliša; također i pomoći u ispunjavanju obveza smanjenja emisije ugljika.

Model će se financirati iz javnog novca kako bi se platilo poljoprivrednicima i upraviteljima poljoprivrednog zemljišta u Engleskoj za isporuku skupa ‘javnih dobara’. To se odnosi na čist zrak i vodu, bogatstvo i raznolikost biljnog i životinjskog svijeta, zaštitu od opasnosti za okoliš te ublažavanje posljedica klimatskih promjena te prilagodbu istim.

Bioindikatori zdravog staništa

Kako bi potvrdili da pristup ima praktičnu primjenu, tim sa sveučilišta surađivao je s ekolozima na testiranju upotrebe satelitskih snimaka u utvrđivanju kriterija staništa za pet primjera vrsta ili skupina vrsta u Surrey Hillsu. Ovo je područje na glasu po svojoj izvanrednoj prirodnoj ljepoti. Ovo je jedno od područja u prvom setu pokusa za upravljanje okolišem. Za istraživanje su odabrane dvije vrste leptira, ševa, puh orašar, te vilinski konjic. Navedene vrste djeluju kao bioindikatori prikladnog i zdravog staništa; kako za sebe tako i za širi ekosustav. Ove vrste također predstavljaju niz potreba za staništima kao što su travnjaci, šume, pašnjaci, oranice, živice i kopnene vode.

Ekolozi iz Zaklade za divlje životinje i očuvanje leptira savjetovali su istraživački tim. Pomogli su im da steknu znanje o zahtjevima staništa za svaku vrstu. Tim je zatim koristio lako dostupne satelitske resurse za promatranje Zemlje vrlo visoke razlučivosti. Sve kako bi procijenio široku prikladnost staništa i povezanost za vrste te dodijelio ocjenu prikladnosti. Konačno, upotrijebili su rezultat i lokalno stručno znanje kako bi istražili dodatni doprinos sve dostupnijih podataka za promatranje Zemlje vrlo visoke rezolucije (VHR) (0,7-4 m u ovoj studiji) za procjenu staništa.

Tim je otkrio da bi mogli učinkovito koristiti podatke satelitskog promatranja Zemlje za procjenu staništa, uključujući automatsko prepoznavanje i mapiranje. Na primjer, mogli bi provjeriti jesu li mjesta za gniježđenje ševa ostala neposječena tijekom sezone razmnožavanja. Također su identificirali su načine korištenja informacija sa satelitskih snimaka kako bi identificirali jednostavne načine za poboljšanje upravljanja zemljištem. Npr., područja koja bi uspješno mogla ugostiti populacije leptira ako bi se po njima posijalo specifično sjeme biljaka. Isto tako i područja u kojima je potrebno voditi posebnu brigu u svrhu sprečavanja zanošenja (drifta) prilikom aplikacije sredstava za zaštitu bilja.

Korisni podaci promatranja Zemlje

Profesor Richard Murphy iz Centra za okoliš i održivost naveo je da je njihov tim pokazao kako je moguće uravnotežiti razinu detalja dostupnih sa satelitskih snimaka s razinom provjere koja je potrebna za točnu procjenu staništa u održivom zemljištu.

U kombinaciji sa stručnim znanjem o potrebama staništa za određene vrste, podaci promatranja Zemlje su zaista vrijedni. Mogu se vrlo korisno upotrijebiti, posebno u vrlo visokoj rezoluciji ili VHR. Ova tehnologija ima ogroman potencijal za poboljšanje zaštite okoliša. I to ne samo u području Surrey Hillsa, već i diljem Engleske, Ujedinjenog Kraljevstva ali isto tako i diljem svijeta.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje