Ususret Božiću – Tradicija božićnih jaslica

39

""Slijedimo li betlehemsku zvijezdu koja je započela svijetliti u adventu? Što će nam ona otkriti i koga će osvijetliti? Svi smo u velikom iščekivanju. Pripravljamo li put, poravnavamo li staze Gospodinu? Znamo li da će se na obzoru pojaviti Mesija o kojemu je Ivan Krstitelj tako gorljivo navješćivao? Nosi ga Djevica Majka puna neizrecive ljubavi. Novost je to za cijelo čovječanstvo, otkriće u povijesti spasenja. Bog je činio golema čuda s velikanima Starog zavjeta, a sada to čini s Djevicom koja sjaji kao zvijezda Danica. Ona je velika nada i veliko obećanje Božje za spas čovječanstva zapisana već na prvim stranicama Biblije. Ona je uzvišena kći sionska, integrirajući lik spasenja, spona između Boga i čovjeka, Bogomajka, najzaslužnija za istinu i činjenicu da je Bog postao čovjekom.

Slijedeći betlehemsku zvijezdu otkrivaju se sve pojedinosti u kojima se rađa Kralj. Uvjeti su to nedostojni za kraljevskog potomka, gledajući iz ovozemaljske perspektive. Ali iz božanske perspektive zvijezda nas vodi do štalice, jaslica, pastira, anđela i kraljeva, mudraca, zvjezdoznanaca koji dolaze pokloniti se Nebeskom Kralju noseći mu znakovite darove. Iz te perspektive gledano izabran je prostor jednostavnih priprostih ljudi, neopterećenih, prostodušnih, čista srca i čiste duše. Sve su to simboli dostojni Nebeskog Kralja.

Jaslice – neizostavni božićni znak

Pripravljajući se za Isusov dolazak, svi nastojimo obilježiti taj događaj dubokim promišljanjima, ispitom vlastite savjesti i duhovno primjerenim sadržajima. Isto tako Isusov dolazak obilježavamo i vanjskim manifestacijama. Najčešće pravimo i ukrašavamo jaslice koje su neizostavni božićni znak. Središnji lik u jaslicama je Dijete Isus koje leži na slami, uz njega Marija i Josip, zatim pastiri, anđeli, ovce, krava i magarac. Često su uprizoreni i drugi motivi poput dolaska triju kraljeva, Gašpara, Melkiora i Baltazara, koji nose simbolične darove: smirnu, zlato i tamjan i dolaze se pokloniti malome kralju.

Začetak običaja podizanja jaslica je u čuvanju i čašćenju ostataka betlehemskih jaslica u bazilici Santa Maria Maggiore u Rimu. Ova crkva podignuta je u 5. stoljeću za pape Siksta III (432. – 440.) na spomen proglašenja vjerske istine da je Marija Bogorodica. Češće se navodi i tvrdnja da je začetnik izradbe jaslica sv. Franjo Asiški, utemeljitelj franjevačkog reda. On je 1223. godine sa svojom subraćom slavio polnoćku u šumskoj pećini kod Greccia. Uz oltar je postavio jasle sa slamom i uz njih privezao živog magarca i vola. Kod bogoslužja je Franjo zanosno govorio, a legenda dodaje da mu se kod podizanja ukazalo Dijete Isus, pomilovalo ga po obrazu i nestalo.

Pravi korijen i izvor jaslica je u meditaciji kršćana srednjeg vijeka. Većini vjernika za meditaciju je potreban vanjski vidljivi oslonac. Tako se raširila potreba za gradnjom jaslica ili kolijevke s kipićem djeteta Isusa. Ono što danas nazivamo jaslicama oblikovalo se i pojavilo u 16. stoljeću. Promicatelji su bili redovnici isusovci. Oni su postavili prve jaslice u današnjem obliku 1560. godine u isusovačkom kolegiju u Coimbri (Portugal). Njihov vrhovni poglavar Claudio Acquaviva izdaje 1591. službeno dopuštenje da se jaslice mogu podizati u isusovačkim kolegijima i crkvama. Slijedili su ih franjevci, augustinci i brojni drugi. Početkom 17. stoljeća jaslice su raširene i u našim krajevima, napose u 18. stoljeću u razdoblju rokokoa. Sljedeći korak je njihov ulaz u vjerničke domove. Jaslice u obiteljskom okružju simbol su da nam se Bog pojavio u mjeri čovjeka, primjeren je čovjeku, ponudio mu se u vlastitoj božanskoj mjeri. Tako nam daje na znanje činjenicu da je Sin Božji postao čovjekom, njegovo učovječenje je postalo put našega očovječenja. Tako se u kršćanstvu potvrđuje da je bogoljublje nerazdvojivo od čovjekoljublja.

""

Božić u obitelji

Bliži nam se Božić, čujemo njegov hod i korake koji su sve bliže našim vratima. U svojim srcima osjećamo toplinu i ljubav koja ovaj svečani blagdan čini tako posebnim i jedinstvenim. Ljudi započinju s pripremama. Uređuju svoje domove, ali i duše za Kristov dolazak u ovozemaljski svijet. Obitelji se okupljaju oko obilnog božićnog stola da bi Božić proveli u zajedništvu svojih najmilijih, okruženi onima koje vole i poštuju. No, zaboravljamo na one bolesne, nemoćne i napuštene koji Božić provode u samoći. To je činjenica koju je teško promijeniti. Zato bismo upravo u ovo blagdansko vrijeme trebali postati svjesni potpore i sigurnosti koju nam naša obitelj pruža. Jer, obitelj je najveće blago koje ćemo ikada posjedovati, a Božić u obitelji je najljepši i najsretniji Božić.

izvor: Kamen života
http://zupa-brela.com

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOdržan 3. stručni seminar "Hrvatsko povrće"
Sljedeći članakNewsletter 23-24/2017
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.