""Uzgojni programi u svinjogojstvu podrazumijevaju skup postupaka koje za cilj imaju postizanje određenog uzgojnog cilja koji je uvjetovan zahtjevima tržišta i postizanjem ekonomične proizvodnje. Tako su najčešći uzgojni ciljevi vezani uz poboljšanje proizvodnih svojstava (npr. visoki dnevni prirast, visoka mesnatost), plodnosti svinja (npr. veličina legla) ili kakvoće mesa.

Uzgojni se programi mogu javiti na različitim razinama: uzgojni program za pojedinu pasminu (npr. uzgojni program za crnu slavonsku svinju), zatim na razini regije ili države (primjer je nacionalni uzgojni program u svinjogojstvu Republike Hrvatske), ali i na međudržavnim razinama (Švedska, Finska, Norveška). Također, uzgojne programe stvaraju i provode mnoge multinacionalne kompanije te se pri tome korištenjem sustava stroge selekcije i ciljanih križanja stvaraju tzv. hibridne svinje.

Visoka ulaganja u postupak

Sustav proizvodnje hibridnih svinja označuju iznimno visoka ulaganja u objekte i opremu za testiranje, obrazovanje kadra pri čemu se primjenjuju najnovija znanstvena i tehnološka dostignuća u proizvodnji svinja. Tako se pri selekciji i stvaranju linija u proizvodnji hibridnih svinja kombiniraju metode poput kompjutorske tomografije za određivanje sastava trupa svinja ili primjene selekcijskih metoda na razini DNA, kao što je genomska selekcija.

Stvaranje hibridnih svinja temelji se na uskoj i strogoj selekciji unutar čistih pasmina, pri čemu nastaju linije koje nose određena svojstva. Selekcija se vrši na proizvodna svojstva, svojstva plodnosti, ali i na funkcionalna svojstva kao sto su dugovječnost i otpornost na bolesti. Najbolje muške i ženske jedinke dobivene strogom i usmjerenom selekcijom nalaze se u nukleus stadima te se njihovim križanjem proizvode životinje koje će biti dio reproduktivnih i komercijalnih (tovljenici) stada. Takav sustav obične se prikazuje uzgojnom piramidom, pri čemu se najbolje životinje nalaze u nukleus stadima na vrhu piramide, dok se na dnu piramide nalaze komercijalna stada.

""

Koji su ciljevi križanja?

Cilj takvog sustava križanja je iskoristiti pojavu heterozis efekta koji se očituje boljim izražavanjem određenog svojstva nego što je kod roditelja. Čest primjer korištenja heterozisa u svinjogojstvu je povećana plodnost u F1 generaciji (prva generacija nakon križanja životinja čistih pasmina) gdje krmače križanke imaju bolju plodnost od svojih majki čiste pasmine. Prilikom proizvodnje hibridnih svinja provode se pokusna križanja među linijama, pri čemu se muške jedinke jedne linije pare s ženskim životinjama druge linije i obratno. U pokusnim se križanjima koristi veliki broj životinja. Na taj način utvrđuje se kombinacijska sposobnost linija koja će se očitovati kroz nadmoćnost jedne linije u odnosu na druge linije. Zbog navedenoga, hibridne svinje su superiorne u odnosu na svinje čistih pasmina. Jedan od primjera takve superiornosti je stvaranje tzv. visokoplodnih linija krmača. Danas u svijetu postoji nekoliko velikih kompanija koje proizvode hibridne svinje, te ih plasiraju na svjetska tržišta. Svinje se najčešće distribuiraju pod komercijalnim imenima. Tako će se linije hibridnih svinja tvrtke PIC zvati komercijalnim imenom „Camborough“, tvrtke Choice Genetics pod nazivom “Galia“ ili „Naima“, Topigs „TN70“, a Hypor „Libra“ ili „Magnus“. U Hrvatskoj su danas prisutni hibridi nekoliko velikih selekcijskih kompanija: PIC, Topigs, Hypor, Choice Genetics i Segers. Ti su hibridi češće zastupljeni na velikim farmskim sustavima, a rjeđe na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Korištenje svinja uzgojnih programa selekcijskih kuća koje proizvode hibridne svinje strogo je propisano procedurama uzgojnog programa te uzgajivači koji se odluče na korištenje ovakve genetike moraju postupati strogo po uputama selekcijskih kuća. Pri tome nije dozvoljeno nikakvo sparivanje životinja izvan procedura uzgojnog programa, pri čemu uzgajivači koji prekrše odredbe ugovora se selekcijskim kućama mogu snositi financijsku odgovornost.

Stroga, usmjerena dugogodišnja selekcija te križanja kojima se ostvaruje heterozis efekt rezultirala su visokoplodnom krmačama, čije je svojstvo da prase veći broj prasadi od krmača čistih pasmina. Taj broj prasadi često je veći od broja sisa krmača (više od 14, a često i više od 20) te je za njihov uzgoj potrebno poduzimati posebne tehnološke mjere kako bi se othranila sva oprasena prasad. Osim selekcije na visoku plodnost, također se provodi selekcija na majčinska svojstva koja utječu na bolje preživljavanje prasadi.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOdržan 2. AgroAdvent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu
Sljedeći članakZdrav kao drijen
Avatar
Znanstveni novak na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost : uzgoj i selekcija svinja, i sustavi proizvodnje svinjskog mesa. Dr. sc. Dubravko Škorput radi na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2008. godine, na Zavodu za specijalno stočarstvo. Uža specijalnost sežu u područje uzgoja svinja i sustave proizvodnje svinjskog mesa, a usavršavao se u raznim europskim zemljama poput Slovenije, Italije i Njemačke. Suradnik je na više tehnoloških znanstveno-stručnih projekata koji se bave svinjogojskom proizvodnjom. Sudionik je brojnih međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova, te autor više radova koji se bave temama iz područja selekcije u svinjogojstvu, sustava svinjogojske proizvodnje, zaštite autohtonih pasmina i proizvodnje svinjskog mesa.