Domaće pizzete

79

Tijesto
1 kg brašna
  2 dl ulja
3 dl mlijeka
4 dl vode
1 žličica šećera
1 žlica soli
1 svježi kvasac
Premaz
1 maslac ili margarin
3 žumanjka
1 kiselo vrhnje
Nadjev
400g salame, šunke
kečap i malo rajčice
origano
sir za ribanje

Kvasac stavite u malo mlijeka sa šećerom, a u brašnu napravite udubljenje i dodajte ulje, kvasac, sol. Postupno dodajte mlaku vodu i mlijeko, pa zamijesite glatko tijesto, podjeliti na četiri dijela i ostavite da se diže oko pola sata. Dok se tijesto diže, pripremite premaz tako da izmutite omekšali maslac, uz dodatak žumanjka i vrhnja. Razvaljajte svaki komad tijesta na veličinu posude u kojoj ćete peći pizzu. Obvezno na papiru za pečenje premažite s četvrtinom premaza i posložite s četvrtinom salame, pa zarolajte u rolat. Rolate zamotajte u aluminijsku foliju i stavite u hladnjak. Prije pečenja ostaviti na sobnoj temperaturi oko sat vremena, te premažite s kečapom, rajčicom i origanom i posipati ribanim sirom. Pecite na 200 ºC dok ne porumeni.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKlonska selekcija vinove loze
Sljedeći članakGlavno jelo
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.