– 50 dag purećih prsa
– 15 dag šunke
– 10 dag sira
– 5 dag pršuta
– 5 dag kiselih krastavaca (sitno narezanih)
– 50 dag šampinjona
– 1 jušna žlica senfa
– 500 ml vrhnja za kuhanje
– vegeta
– sol
– papar

Pureća prsa narežite na šnicle, stavite ih u prozirnu foliju i sa čekicem za meso dobro ih istucite da budu tanki. U posudi napravite nadjev od naribane šunke, naribanog sira, pršuta narezanog na rezance i kiselih krastavaca te sve to zajedno dobro izmiješajte. Napunite šnicle sa smjesom, te ih zarolajte. Krajeve zatvorite čačkalicama. šnicle ispecite na tavi, te ih stavite na toplo. Na masnoći na kojoj ste pekli puretinu izdinstajte šampinjone. Nakon što ispari sva voda, posolite ih, popaprite, dodajte malo vegete, senfa, i vrhnje za kuhanje. Sve zajedno kuhajte još 2 – 3 minute. šnicle prelijte umakom, te ih poslužite uz njoke i povrće po želji.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNamaz od masline i tune
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.