• 2 veća pureća karabatka
  • 150 g mljevene govedine
  • 100 g sira
  • 1 jaje
  • 200 g slanine
  • 1 poriluk
  • 350 g graha (može iz konzerve)
  • 1 dl bijelog vina
  • 3 dl pileceg temeljca
  • 100 g maslaca
  • 0,5 dl konjaka
  • sol i papar

Sir naribajte i pomiješajte s mljevenim mesom, jajem i začinima po ukusu. Karabatke odvojite od kosti, malo potucite i premažite s pripravljenim nadjevom. Savijte i pričvrstite koncem. U posudi rastopite maslac i pecite punjeno meso tako dugo dok ne porumeni. Pečeno meso prelijte s konjakom i flambirajte. Pričekajte da se plamen ugasi pa meso izvadite iz posude i stavite na toplo. Slaninu narežite na kocke, poriluk na kolute i dodajte u posudu gdje ste pekli meso. Pecite dok slanina porumeni i poriluk postane mekan. Sve zalijte pilećim temeljcem i bijelim vinom, dodajte pečeno i punjeno meso te zajedno kuhajte tako dugo dok sve omekša. Pred kraj kuhanja dodajte grah i zacinite po ukusu i još jednom brzo prokuhajte.

Prethodni članakDržanje kunića
Sljedeći članakKrem juha od piletine i špinata
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.