Krem juha od piletine i špinata

35

Sastojci:
1 žlicu ulja

25 g maslaca

4 kriške dimljene slanine sitno narezane

2 mala poriluka tanko narezana, odvojiti zeleni od bijelog dijela

750 g krumpira narezanog na kockice

900 ml pileceg temeljca

150 – 200 g kuhane piletine narezane na kockice

600 ml manje masnog mlijeka

150 ml vrhnja za kuhanje s visokim udjelom masnoce

100 g špinata, opranog, grubo nasjeckanog

sol i papar

Priprema:
Ulje i maslac zagrijte u većoj dubokoj posudi, dodajte slaninu, bijeli dio poriluka i krumpir te miješajući pržite na slaboj vatri 5 minuta, dok lagano ne požuti. Umiješajte temeljac, pustite da zakipi, poklopite i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta, dok krumpir ne omekša. Dodajte piletinu i kuhajte na jakoj vatri 3 minute. Umiješajte zelene kriške poriluka, mlijeko, vrhnje te malo soli i papra. Kuhajte na laganoj vatri 5 minuta pa dodajte špinat i malo muškatnog oraščića. Kuhajte 2 minute, dok špinat ne bude gotov. Razdijelite u zdjelice, pospite s još malo muškatnog oraščića, a kao prilog poslužite kruh s hrskavom koricom. Za kremastu juhu od piletine, slanine i celera umjesto poriluka upotrijebite 1 nasjeckanu glavicu luka, a krumpir zamijenite celerovim korijenom. Pržite sa slaninom kao u receptu. Grubo izgnječite povrće ili napravite pire pa dodajte piletinu i kuhajte kao što je opisano. Pomiješajte s vrhnjem i muškatnim oraščićem, a umjesto špinata dodajte 2 žlice nasjeckanog vlasca.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPunjena puretina u grahu
Sljedeći članakPosebne pizzete
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.