width= 1,5 kg teleće potrbušine bez kosti
250 g svježeg kravljeg sira
1 jaje
150 g pršuta
1 glavica luka
250 ml mesnog temeljca
300 g svježeg špinata
40 g naribanog tvrdog sira
4 tvrdo kuhana jaja
170 ml bijelog vina
maslinovo ulje
1 grančica ružmarina
sol
papar

Očišćeni špinat prokuhamo u vreloj vodi 1-2 minute, ocijedimo ga i stavimo da se ohladi, teletini odstranimo višak kako bi meso bilo iste debljine, a luk nasjeckamo. U zdjelu s kravljim sirom razbijemo svježe jaje, dodamo naribani tvrdi sir, začinimo solju i paprom te izmiješamo sastojke. Teletinu stavimo na radnu površinu opnom prema gore i zarežemo ju nožem kako se ne bi skupljala tijekom pečenja. Zatim teletinu okrenemo mesnom stranom prema gore, posolimo ju, prekrijemo ploškama pršuta, rasporedimo blanširani špinat, preko njega smjesu od sira i jaja, tvrdo kuhana jaja stavimo na stranu mesa koju ćemo prvu početi savijati i meso savijemo u roladu te posolimo. Zatim roladu povežemo kuhinjskom vezicom, premjestimo u tavu, na 2-3 žlice ugrijanog ulja i roladu pržimo sa svih strana. Nakon 10-ak minuta roladu premjestimo u vatrostalnu posudu, a na masnoću od prženja dodamo sjeckani luk, grančicu ružmarina, posolimo, promiješamo, ulijemo bijelo vino i juhu te kuhamo dok tekućina napola ne ispari. Potom dobivenim umakom prelijemo roladu, vatrostalnu posudu poklopimo i stavimo u pećnicu, zagrijanu na 240 °C, 1 sat i 30 min.

Prethodni članakPravo na posjed stana osobe koja je živjela s pokojnikom
Sljedeći članakKruh za blagoslov
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.