width=4 teleća kotleta
4 kriške prženih patlidžana
4 kriške mortadele
1 luk
25 dag narezane mozzarelle
origano
40 dag guste rajčice
4 fileta inćuna ispranih vodom
2 žlice maslinova ulja
maslaca
sol
papar

Nožem napravite džep u teletini. Lagano istucite meso i potom položite jednu krišku patlidžana, jednu mozzarelle, file inćuna i krišku mortadele. Zatvorite svaki komad mesa sa 1 -2 štapića. U tavu stavite ulje i maslac te pržite kotlete s obje strane dok ne poprime zlatnu boju. Začinite ih soli i paprom. Potom ih ocijedite i držite na toplom. U istoj tavi popržite luk koji ste sitno nasjeckali, dodajte rajčicu, origano, sol i papar. Kuhajte umak 20 minuta. Ulijte 3 žlice umaka od rajčice na dno vatrostalne posude. Na umak položite kotlete, pokrijte ih preostalim umakom i poslažite preostalu mozzarellu narezanu na kriške. Stavite u već zagrijanu pećnicu na 200°C sve dok se sir ne otopi.

Prethodni članakJanjeći gulaš
Sljedeći članakPalačinke punjene povrćem
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.