width=Tijesto:

– 200 g brašna
100 g margarina
1 jaje
sol

Nadjev:

3 veće glavice ljubičastog luka
1 žličica soli
prstohvat smeđeg šećera
1 žlica aceta balsamica
100 g feta sira
150 g ribane goude
250 ml vrhnja za kuhanje
1 jaje
2 bjelanjka
sol
papar

Umijesiti glatko tijesto i ostaviti ga u hladnjaku umotanog u foliju dok se priprema nadjev. Luk nasjeckati na sitne kockice, posoliti himalajskom soli (ili običnom) i pržiti na vrlo malo ulja u tavi. Kad luk omekša dodati šećer, a kada bude blago karameliziran, dodati aceto balsamico, promiješati i skloniti sa štednjaka. Zatim jaje umutiti s bjelanjcima i začinima, dodati vrhnje za kuhanje, dobro promiješati i na kraju dodati ribanu goudu i izmrvljeni feta sir, a zatim tijesto tanko razvaljati. Tijesto staviti u kalup kojeg je potrebno prije premazati maslacem i posipati brašnom. Tijesto probosti vilicom i rasporediti po njemu ohlađeni luk. Na kraju sve preliti smjesom jaja i sira i staviti u pećnicu zagrijanu na 200°C. Peći oko 20 minuta, tj. sve dok se nadjev ne zarumeni.

Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakČajna salata
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.