Broj 22 od 01.12.2017.

Na pitanje pretplatnika koji ima teškoće u uzgoju lukovičastog povrća, jer mu u nasadima štetu rade „crvići“ na biljkama, pa ga zanima kako ih spriječiti, odgovara naš stručni suradnik iz Savjetodavne službe, mr.sc. Milorad Šubić.

Čitajte u ovom broju:

Velika hvala svim sudionicima, izlagačima, suorganizatorima, podupirateljima, pokroviteljima, sponzorima i svima drugima koji su prisustvovali na 3. hrvatskom stručnom seminaru o proizvodnji povrća pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede u Svetom Martinu. U ugodnom društvu, uz korisne susrete i razgovore s kolegama i poslovnim suradnicima, te uz zanimljive i stručne sadržaje, zajedno smo jači u osluškivanju potreba i problema tržišta i poljoprivrednih proizvođača. Pridonosimo razvoju hrvatskog povrćarstva i dalje. Vidimo se i iduće godine! Vaši organizatori: Gospodarski list i Društvo agrarnih novinara Hrvatske

U novije doba često u nedostatku vizije ili novog proizvoda i usluge koje bi bile konkurentne cijenom uvoznim proizvodima, zaziva se kao mogući tajni, magični i pomalo nedokučivi spas „tradicijski proizvod“. Tradicijski proizvod kod jednih izaziva sjetu, kod drugih, napose djece iz generacije modernih elektronskih uređaja podsmijeh pomiješan sa strahom od povratka u prošlost, a kod trećih nerazumijevanje o čemu se radi. Je li to prilika za pojedinca i manju skupinu ili priča za mnoge nesnalažljive u svijetu globalizacije kad se viralno i stvarno susrećemo s mnoštvom novoga, čak i kod proizvoda nasušnih za življenje kao što su poljoprivredno-prehrambeni proizvodi.

Biti poljoprivrednik je časno i plemenito zanimanje, pa i najvažnije jer kako anegdota kaže, odvjetnika u životu prosječni građanin zatreba možda nekoliko puta, kao i policajca, vatrogasca, razne službenike također. Ako je dobrog zdravlja, građanin neće trebati često niti liječnika, ali poljoprivrednika će trebati barem 3 puta dnevno. Za doručak, ručak i večeru.

Uzgojni programi u svinjogojstvu podrazumijevaju skup postupaka koje za cilj imaju postizanje određenog uzgojnog cilja koji je uvjetovan zahtjevima tržišta i postizanjem ekonomične proizvodnje. Tako su najčešći uzgojni ciljevi vezani uz poboljšanje proizvodnih svojstava (npr. visoki dnevni prirast, visoka mesnatost), plodnosti svinja (npr. veličina legla) ili kakvoće mesa.

Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. godine vrijednim oko 2.4 milijarde EUR-a obuhvaćene su mjere koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće. Programom je predviđeno 62 tipa operacije (TOP) iz 36 pod-mjera unutar 15 mjera (M), uz mjere 20 „Tehnička pomoć“ i 18 „Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku“. U ovom članku donosimo prikaz natječaja u 2017. i 2018. godini iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. - 2020. godine.

Pasji trn na našem se području može naći u obliku različitih podvrsta u planinskim dolinama i obalnom području, a u vrtovima i parkovima uzgaja se i kao ukrasni grm. U novije vrijeme pojavili su se i uzgajivači u Hrvatskoj koji vide mogućnost zarade na ovoj zanimljivoj i ljekovitoj voćnoj vrsti.