Dani otvorenih vrata tvrtke Amazone
Na poziv tvrtke Agronom iz Požege, ekskluzivnog zastupnika za poljoprivredni program Amazone strojeva u Hrvatskoj, posjetili smo sajam Amatechnica 2018, nedaleko Osnabruck-a.
Kupus – proizvodnja i prerada
Kupus ili zelje (lat. Brassica oleracea), zajedno s keljom, keljom pupčarom, cvjetačom, brokulom i korabicom pripada kupusnjačama. Uzgoj kupusa kao dvogodišnje zeljaste biljke provodi se s ciljem potrošnje u svježem i kiselom stanju. Kupus se može koristiti i za proizvodnju soka. Razlikuje se zeleni i crveni kupus.
Crna mrljavost i muhine točkice na jabukama
Od sredine 1990-ih godina prvi puta protekle 2017. godine u plantažnim nasadima jabuka nismo zabilježili štete od najopasnije gljivične bolesti: uzročnika krastavosti (Venturia inaequalis). Razlog tome je iznadprosječno suha i hladna zima 2016./17., te neobično suhi i vjetroviti proljetni ožujak, travanj i svibanj. Ipak, povremeni i obilni ljetni pljuskovi (često uz olujni vjetar i tuču) uzrokuju pojavu nekih novijih uzročnika bolesti jabuka.
Stolne sorte grožđa
Grožđe je grožđe, zar ne? Ipak nije tako jednostavno. Grožđe se prema namjeni dijeli na grožđe za proizvodnju vina, za konzumaciju u svježem stanju, za sušenje te za proizvodnju sokova, džemova, destilata, itd. Razlika između grožđa za potrošnju u svježem stanju i grožđa za proizvodnju vina prvenstveno je u izgledu. Stolno grožđe prije svega mora biti fizički privlačno, velikih bobica i grozdova, bez ili s malo jedva primjetnih sjemenki. Meso mora biti sočno i hrskavo, a kožica tanka i jedva osjetna u ustima. Također, grožđe mora moći izdržati dugo razdoblje skladištenja i transporta do potrošača.
Izbor sorata breskve
Breskva (Prunus persica) je biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Potječe iz Kine, a stablo može narasti i do 10 metara u visinu. Postoji veliki broj sorata breskve koje se razlikuju u obilježjima plodova.
Povrće kratke i duge vegetacije
Duljina životnog ciklusa, odnosno, vegetacije svih biljnih vrsta, pa tako i povrćarskih kultura uvjetovana je prije svega genetski, a zatim klimatskim prilikama na području uzgoja. Treći čimbenik je čovjek, koji na duljinu vegetacije utječe svojim selekcijskim i oplemenjivačkim radom (rane i kasne sorte).
