Broj 21 od 15.11.2017.

Biljke postaju otpornije kad žive u simbiozi s gljivama

Razvojem simbiotskog odnosa s gljivicama, biljke ne samo da postaju otpornije na bolesti već i mogu doprinijeti održivim agronomskim praksama. Zaključak je to studije provedene na Sveučilištu u Göteborgu.

Koji med najviše vrijedi?

Prema Pravilniku o medu (NN 53/2015) med je prirodna slatka tvar koju pčele izrađuju tako da skupljaju sokove žlijezda nektarija ili/i druge slatke sokove koji se nađu na živim dijelovima biljke ili izlučevine insekata (koji sišu na živim dijelovima bilja). Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima svoga tijela, u tijelu je prerade, spreme u saće i puste da dozori. Pčele, osim meda, proizvode i cvjetni prah, propolis, matičnu mliječ i vosak, koji su iznimno cijenjeni kod potrošača i direktno povećavaju ekonomičnost držanja pčela.

Koja je budućnost upotrebe glifosata u EU?

Europska komisija nije uspjela donijeti odluku o tome da produlji dozvolu upotrebe glifosata u EU, jer Stalni odbor za biljke, krmiva i hranu (SCo- PAFF) nije u listopadu donio odluku kvalificiranom većinom. Sadašnja licenca za glifosat vrijedi do 15. prosinca 2017. godine.

Glifosat ZA ili PROTIV

Budući da herbicidu glifosatu sredinom prosinca ove godine istječe rok dopuštenja za primjenu na razini EU, ponovno se diže medijska „prašina“ oko ovog herbicida. Medijski je najaktivniji jedan naš europarlamentarac (Glas Slavonije, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Jutarnji list). Na žalost, informacije i poluinformacije javnosti podastiru nedovoljno kompetentne osobe koje o sredstvima za zaštitu bilja znaju malo ili ne znaju ništa. Pojava nije rijetkost i tako će i nadalje biti sve dok struka i znanost skrštenih ruku mirno to promatra. Dopustite da na primjeru glifosata (zbog aktualnosti) ali i zbog drugih slučajeva povlačenja velikog broja aktivnih tvari a time i sredstava za zaštitu bilja s tržišta EU, čitatelje argumentirano upoznamo s nekoliko činjenica.

Prilog broja: Proizvodnja presadnica povrća

Presadnice su sadnice zeljastih biljaka, uzgojene iz sjemena, rjeđe iz vegetativnih biljnih dijelova. Ovisno o roku i načinu uzgoja, presadnice povrća mogu se proizvesti u grijanim ili negrijanim zaštićenim prostorima, a sade se u zaštićene prostore ili na otvoreno. Proizvodnjom presadnica u zaštićenim prostorima skraćuje se vrijeme potrebno za rast na otvorenom, odnosno, omogućava se ranija proizvodnja na otvorenom, a time i bolja godišnja izmjena kultura te veće iskorištenje proizvodnih površina. Moguć je izbor boljih i ujednačenijih biljaka za sadnju, zbog čega usjevi povrća uzgojeni iz presadnica imaju ujednačeniji rast i dospijevanje u tehnološku zrelost. Proizvodnjom i sadnjom kvalitetnih i zdravih presadnica bolje se iskorištava potencijal rodnosti uzgajanih sorti.

Ostali članci u ovom broju

Čitajte u ovom broju:

Novi jamstveni program za poljoprivrednike

Vlada Republike Hrvatske donijela je novi jamstveni Program Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije - HAMAG- BICRO, koji je objavljen u Narodnim novinama br. 99/2017, te se primjenjuje počevši od 5. listopada 2017. godine.