""Prema Pravilniku o medu (NN 53/2015) med je prirodna slatka tvar koju pčele izrađuju tako da skupljaju sokove žlijezda nektarija ili/i druge slatke sokove koji se nađu na živim dijelovima biljke ili izlučevine insekata (koji sišu na živim dijelovima bilja). Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima svoga tijela, u tijelu je prerade, spreme u saće i puste da dozori. Pčele, osim meda, proizvode i cvjetni prah, propolis, matičnu mliječ i vosak, koji su iznimno cijenjeni kod potrošača i direktno povećavaju ekonomičnost držanja pčela.

Zanimljivo je da usprkos sveopćem napretku znanja med još uvijek nije moguće industrijski proizvoditi. On je isključivo proizvod pčela medarica koje ga na identičan način proizvode već milijunima godina. Ljudi i pčele su u suživotu od pamtivijeka. Tako je u pećini Cuevas de la Araña (Paukova pećina) u Španjolskoj pronađena slika stara oko 8000 godina koja prikazuje čovjeka koji uzima med iz košnice. Dugo vremena med je bio jedini zaslađivač dostupan ljudima, a u antičkom svijetu je zvan i hranom bogova. Spominje se u mnogim drevnim tekstovima kao što su indijska Veda, židovska Tora, Kuran, kineski Shi Jing. Još je grčki liječnik Hipokrat, otac moderne medicine, pisao o ljekovitim svojstvima meda.

b) prema načinu proizvodnje
• med u saću
• med sa saćem ili dijelovima saća
• cijeđeni med koji se dobiva ocjeđivanjem otklopljenog saća bez legla
• vrcani med koji se dobiva vrcanjem (centrifugiranjem) otklopljenog saća bez legla
• prešani med koji se dobiva prešanjem, bez ili sa korištenjem temperature do 45°C
• filtrirani med kojemu se uklanjaju anorganske ili organske tvari, npr. pelud Osim nabrojanih vrsta postoji i pekarski med koji se koristi u industriji ili kao sastojak hrane koja se prerađuje i koji može:
• imati strani miris ili okus
• biti u stanju vrenja ili prevrio
• biti pregrijan.

Uvoz meda u Hrvatsku drastično raste

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od siječnja do rujna 2016. god., uvezeno je 1.013 tona meda (vrijednosti 2,35 milijuna eura), a izvezena je 301 tona ili 1,2 milijuna eura. Uvozimo med najviše iz Kine i Argentine, a kako je uvozni med u pravilu niže cijene, izlaz za naše proizvođače je svakako u brendiranju meda, na način da ga se učini prepoznatljivim potrošačima, da se stekne njihovo povjerenje u kvalitetu i time omogući viša prodajna cijena. Prema Pravilniku o medu ako med potječe iz više od jedne države članice Europske unije ili treće zemlje, navođenje zemalja podrijetla može se zamijeniti jednim od sljedećih izraza:
– »mješavina meda iz EU-a«,
– »mješavina meda koji nije iz EU-a«,
– »mješavina meda iz EU-a i meda koji nije iz EU-a«.

""
Iz prethodnih podataka je vidljivo da je otkupna cijena meda u Hrvatskoj 2015. godine pala u odnosu na 2014., što je vjerojatno i posljedica velikog uvoza jeftinijeg meda. Stoga je, da bi se unaprijedila kvaliteta i ekonomska vrijednost meda, svakako potrebno poticati stvaranje trgovačkih proizvoda dodane vrijednosti, koji bi pčelarima omogućio zadovoljavajući dohodak. Na tom tragu je bilo i istraživanje prof.dr.sc. Zorana Grgića i suradnika s Agronomskog fakulteta, koji su u suradnji sa pčelarskom udrugom Maslačak iz Otočca pokušali stvoriti posebnu tržnu oznaku meda, koja bi ga izdvojila na tržištu i omogućila mu bolju prodajnu cijenu. Tržna oznaka meda od pčelara zahtjeva primjenu preporučenog modela proizvodnje, koji osigurava stalnu kakvonazivom, te tako potrošačima jamči sigurnost proizvoda. Iz prethodne tablice je vidljivo povećanje prihoda kod pčelara iz Gacke doline, koje bi se ostvarilo primjenom tehnološki naprednijeg modela proizvodnje, te stvaranjem tržne oznake meda. Stoga je brendiranje izlaz našim proizvođačima u utrci za preživljavanjem. Svakako su na dobrom putu slavonski pčelari koji su krajem 2014. godine pokrenuli projektnu inicijativu zaštite izvornosti „Slavonskog meda“. Inicijativu je pokrenula udruga proizvođača “Slavonskog meda” u suradnji sa pčelarskim udrugama koje djeluju na području Virovitičko podravske županije. Na taj način je „Slavonski med“ zaštićen oznakom izvornosti, te je točno definirana njegova kvaliteta. Specifikacija proizvoda navodi da je postotak vode u ,,Slavonskom medu’’ maksimalno 19%, dok je količina HMF maksimalno 30 mg/ kg. Također je specifično i prisustvo biljnih vrsta iz porodica Brassicaceae Robinia spp. i Rosaceae u „sporednom peludu“ Slavonskog meda. Svaki pčelar koji uđe u sustav proizvodnje ,,Slavonskog meda“ odgovoran je za unutarnju kontrolu i vođenje dokumentacije. Svi proizvođači ovoga meda stavljaju ga na tržište sa istim, točno određenim, logom koji kupcima jamči kvalitetu. Ovo je svakako primjer kojega trebaju slijediti i ostali proizvođači meda. Kvaliteta našega meda je neupitna, i stoga svakako treba podržati sve koji se odluče za njegovu proizvodnju. Da bi proizvodnja bila i ekonomski uspješna proizvođači trebaju raditi na brendiranju meda, kao i marketinškoj promociji domaćeg meda i proizvođača koji će kupcima ulijevati povjerenje.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakIzravna sjetva sjemena cikle i korabe
Sljedeći članakDa li su kruške sorte shinseiki i kosui dobra hrana za dijabetičare i gdje ih nabaviti u nas?
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.