Broj 4 od 01.03.2018.

Ostali članci u ovom broju

Čitajte u ovom broju:

Održivost mliječnih farmi – tov kao opcija

Danas mliječne farme djeluju u vrlo promjenjivom okruženju, pod fizičkim i tržišnim utjecajima. Poljoprivrednici stoga trebaju implementirati nove tehnologije i prakse koje su u skladu s njihovim ciljevima, kako bi se prilagodili promjenama, kao npr. izbor različitih sorti krmnih kultura ili navodnjavanje kao prilagodba promjenama klime.

Pivarski ječam – sve popularnija žitarica

Ječam je najkvalitetnija sirovina za proizvodnju slada koji se koristi u proizvodnji piva. Kod nas je pivarski ječam zadnjih godina sve popularnija žitarica te se površine zasijane ovom kulturom povećavaju. Pivarski ječam dozrijeva prije pšenice, otkup je sigurniji u odnosu na pšenicu, a i cijena je veća te su to najvažniji razlozi sve većeg zanimanja za ovu kulturu.

Kako u voćnjacima spriječiti štete od glodavaca i divljači?

Tijekom zime, u komercijalnim voćnjacima, hobi voćnjacima i na okućnicama susrećemo se s vidljivim štetama na korijenju, kori debla i grana uzgajanih voćaka, koje su svojim hranjenjem prouzročili srne, zečevi i voluharice.

Poljoprivreda budućnosti je poljoprivreda znanja

Početkom veljače u Hrvatskom saboru izglasan je Zakon o Hrvatskoj poljoprivredno- šumarskoj savjetodavnoj službi. To je bio povod razgovora sa Zdravkom Tušekom, ravnateljem Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

Prilog broja: Oprema na farmi

Prema pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama, farma je svako domaćinstvo, objekt ili u slučaju držanja životinja na otvorenom, mjesto na kojemu životinje borave i/ili se uzgajaju ili drže. Kako bi njihovo držanje bilo u skladu s navedenim pravilnikom, ali i kako bi uzgajivači imali kompletirane proizvodne sustave i rješenja, ovaj prilog će pružiti pregled značajnije opreme koju bi svaka farma trebala posjedovati sukladno mogućnostima.

Što se i u kojoj količini smije sakupljati iz prirode?

Hrvatska obiluje prirodnim bogatstvom i resursima, pa je prema bioraznolikosti biljnih vrsta na 3. mjestu u Europi, s oko 5000 vrsta, kad se uzme u obzir i površina države. Čovjek od pamtivijeka koristi blagodati prirode, no u današnje doba potrebno je zakonski zaštititi našu floru i faunu, kako ne bi došlo do devastacije i nestajanja vrsta koje su komercijalno iskoristive i zanimljive. Novi Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta objavljen je u Narodnim novinama br. 114/17., te se primjenjuje počevši od 30. studenog 2017. godine.