Vinogradarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

Vinogradarstvo pitanje br. 79

0
Zanima me relativno nova otporna sorta souvignier gris. Da li bi se s obzirom na razdoblje dozrijevanja, mogla kombinirati s graševinom (vino za vlastitu potrošnju, južni položaj, okolica Ludbrega), kakvo vino daje, te koliko je otporna na botrytis? Prema mojim saznanjima izuzetno je otporna na pepelnicu i plamenjaču, ali nisam našao informaciju o otpornosti na sivu plijesan. Je li dostupna u rasadnicima u RH i gdje?

Vinogradarstvo pitanje br. 78

0
Vinograd do mojeg dobio je novog vlasnika i sada je on iskrčio dio vinograda i od moje međe (2 m), zasadio red voćaka i postavio 20 kom košnica s pčelama, pa me zanima je li to u redu jer se bojim da će mi pčele uništiti dio berbe i ometati me u radovima?

Vinogradarstvo pitanje br. 77

0
Imam vinograd na području Kloštar Ivanića i trsove zaražene zlatnom žuticom. Sorte vinove loze u mom vinogradu su škrlet, moslavac i frankovka, sorta koja je jače zaražena je škrlet . Zanima me gdje mogu prijaviti bolest, odnosno kod kojeg nadležnog fitosanitarnog inspektora?

Vinogradarstvo pitanje br. 76

0
U našem je kraju vinovu lozu dosta zahvatila fitoplazma. Da li ima kakve prevencije i ima li otpornijih sorata?

Vinogradarstvo pitanje br. 75

0
1. Posadio bih vinograd pa me zanima ima li loznih cijepova crnih sorata koje su otporne na uobičajene bolesti? Područje gdje bih sadio je okolica Ludbrega. Ukoliko postoje, gdje bih ih mogao nabaviti, a isto tako i za bijele sorte?

Vinogradarstvo pitanje br. 74

0
U Novom Zagrebu posjedujem oko 1.000 m2 zemljišta, koje sam poslije jesenskog tanjuranja, pognojio zrelim stajskim gnojem i isfrezao. Tlo je spremno za sadnju, te me zanima koje bi mi sorte vinove loze (crnu i bijelu), preporučili za sadnju? Parcela je u nizinskom području, za koje znam da nije najidealnije za uzgoj vinove loze. Također, čuo sam da postoje sorte nižeg rasta, mogu li se one preporučiti za navedeno područje? Za preporučene sorte molio bih vas najidealnije razmake sadnje, te eventualno za kasnije, koji biste uzgojni oblik preporučili, te gdje mogu nabaviti navedene sadnice?

Vinogradarstvo pitanje br. 73

0
Zainteresiran sam za sadnju otpornih sorti loze, točnije u okviru obiteljskog dvorišta u Ludbregu (SZ Hrvatska). Grožđe bi bilo za konzumaciju, ali i u većoj mjeri za proizvodnju vina za vlastite potrebe. Obzirom da se radi o dvorištu u urbanom području, redovito i obilno prskanje ne dolazi u obzir. Interesantne su mi sorte cabernet cortis i solaris. Sviđa mi se cabernet sauvignon kao vino, pa pretpostavljam da bi se moglo dobiti slično vino i od ove sorte. Solaris mi je zanimljiv zbog dobrih osobina. Ono što me interesira da li je potrebna zaštita stvarno bitno niža nego kod cijepljenih sorti (Vitis vinifera) slične kvalitete. Npr., ako je klasični nasad potrebno prskati cca 10 x, koliko bi trebalo tretirati takav otporan nasad? Druga stvar, da li je moguće održati takav nasad samo s recimo nekakvim bio pripravcima, poput preslica i kopriva prema vašem iskustvu?

Vinogradarstvo pitanje br. 72

0
Često se kod analiza vina navodi i količina ekstrakta koju to vino sadrži. Da li je isti sadržaj ekstrakta kod bijelih i crnih vina?

Vinogradarstvo pitanje br. 71

0
Mošt je na jesen fermentirao normalno, no prema kraju vrenja ono je stalo. Ne znam da li radi temperature, visokog alkohola ili iz nekog drugog razloga, no vino se izbristrilo, ali je na okus slatkasto. Kako mogu ponovno pokrenuti vrenje?

Vinogradarstvo pitanje br. 70

0
Vlasnik sam manjeg vinograda kojeg obrađujem toliko da isti ne propadne. Kako nisam posebno zainteresiran za grožđe, tj. vinovu lozu, htio bih lozu orezati samo na dva reznika, ne bih ostavljao lucnjeve. Moje je pitanje hoće li u tom slučaju biti kakvog uroda (moj je cilj da ga bude što manje) i hoće li to imati kakve štete na samu lozu. Cilj je da loza ostane, ali bez uroda ukoliko je moguće.

Vinogradarstvo pitanje br. 69

0
Imam zemlju na kojoj bih posadio vinograd. Tlo je ilovača, međutim na njoj se nalaze samonikli bijeli bor, crni bor i smreka. Nakon što izvadim stabla, preporuča li se na takvoj zemlji saditi vinograd? Treba li zemlja odležati, tj. odmoriti neko vrijeme? Čuo sam da se sada mogu nabaviti podloge za vinograd, kao i lozni kalemovi koji su otporni na gljivična oboljenja. Možete li mi reći gdje se u Dalmaciji mogu nabaviti? Sadio bih crne sorte.

Vinogradarstvo pitanje br. 68

0
Ove sam godine dobio oko 100 litara mošta od bijelog grožđa. Htio bih upotrijebiti fruktozu umjesto konzumnog šećera, pa me zanima koja je razlika u korištenju konzumnog šećera i čiste fruktoze kod pripreme vina? Koliko se i na koji način treba nadodati fruktoze na tu količinu, tj. kako najbolje odrediti količinu potrebnu za određenu litražu.

Vinogradarstvo pitanje br. 67

0
Kraj vinograda imamo veliku krušku tepku koja obilno rodi svake godine. Kako te kruške padaju kroz dulje vrijeme, a tek kad padnu, posmeđe i omekšaju su dobre. Ne znamo kako bi ih mogli sve postupno stavljati u jednu posudu za fermentiranje, a da kruškov masulj ostane zdrav i da dobijemo finu, aromatičnu tepkovicu. Da li da kruške čim padnu sameljemo ili da ipak čekamo da posmeđe i omekšaju pa da ih onda muljamo. Moramo li ipak upotrijebiti više posuda u koje bi pohranjivali masulj iz kraćeg perioda. Da li da zaustavimo fermentaciju dok sve ne poberemo pa ju onda kvascima potaknemo?

Vinogradarstvo pitanje br. 66

0
U blizini Šibenika imam mladi vinograd sa 750 sadnica loza. Vinogradu je druga godina i loza je u izvrsnoj kondiciji. Međutim, kod sadnje nisam dobro napravio omjer bijelog i crnog grožđa, pa bih sada dio s bijelog prebacio na crno. Precijepio bih debit na babić koristeći plemke postojećeg babića u vinogradu. Je li bolje cijepljenje u suho ili u zeleno? Ukratko molim postupak.

Vinogradarstvo pitanje br. 65

0
Kakav je postupak proizvodnje poluslatkog vina žutog muškata?

Vinogradarstvo pitanje br. 64

0
Vinograd je u Vukomeričkim Goricama, a nasad čine štajerska bjelina i kraljevina, vinograd je posađen 1985.g. Sve do prije nekoliko godina, s cvjetanjem, oplodnjom i prinosima bilo je jako dobro, osobito na štajerskoj bjelini. Međutim, već nekoliko godina na trsovima štajerske bjeline dešava se da od rezidbe do cvatnje na svim trsovima je sve u redu, promjene nisam uočio u vrijeme i poslije cvatnje. Poslije cvatnje izgleda u redu, no kod povećanja bobica (u vrijeme „zatvaranja“ grozdova), na nekim trsovima na izgled neke bobice ostaju sitne, a drugi grozdovi normalno napreduju. Spomenuti sitni grozdovi ostaju sitni, kržljavi, vrlo brzo dozrijevaju, postaju sve tamniji, te na kraju izgledaju kao da su na grozdu groždice. To „brzo“ dozrijevanje j e već polovinom kolovoza, a ostali trsovi dozrijevaju polovinom rujna. Redovito štitim vinograd od biljnih bolesti i štetnika, te 3 puta provodim zaštitu od botritisa. Nerazvijeno grožđe nije napadnuto niti jednom poznatom bolešću na vinovoj loz

This site is protected by reCAPTCHA and the Google
Privacy Policy and
Terms of Service apply.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google
Privacy Policy and
Terms of Service apply.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google
Privacy Policy and
Terms of Service apply.