Sastojci:

✦175 g maslaca

✦25 g kakaa

✦135 g smeđeg šećera

✦2 jaja

✦75 g glatkog brašna

✦1 žličica praška za pecivo

✦2 zrele banane

✦50 g sjeckanih badema (ili lješnjaka)

✦60 g čokolade za kuhanje

Priprema: Otopiti 50 g maslaca i pomiješati s kakaom. Pjenasto umutiti mikserom preo­stali maslac sobne temperature sa šećerom. Dodati jaja i maslac s kakaom, a zatim i braš­no prosijano s praškom za pecivo, gnječene banane, orašasto voće i sjeckanu čokoladu. Smjesu rasporediti u kalup dimenzije 20 x 20 cm obložen papirom za pečenje i peći 30 – 40 minuta u zagrijanoj pećnici na 180 °C. Treba ostati malo vlažan.

Ganache:

✦60 g čokolade za kuhanje

✦30 ml vrhnja za šlag

Priprema: Sitno nasjeckati čokoladu pa ju preliti vrelim vrhnjem za šlag i dobro promi­ješati da se čokolada otopi. Preliti po ohlađe­nom kolaču. Ukrasiti listićima badema.

Recept iz knjige Moji brzi kolači

Prethodni članakZašto je John Deere najprodavaniji traktor u Hrvatskoj?
Sljedeći članakNova uloga zaštite bilja u poljoprivredi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.