Sastojci:

✦2 jaja

✦170 g smeđeg šećera

✦120 g maslaca ili margarina

✦1 žličica arome vanilije

✦150 ml mlijeka

✦250 g brašna

✦1 prašak za pecivo

✦3 zrele banane

✦200 g čokolade za kuhanje

Priprema: Izraditi jaja sa šećerom. Dodati otopljen i malo ohlađen maslac, aromu vanilije i mlijeko. Dodati brašno pomiješano s praškom za pecivo, izgnječene banane i sjeckanu čokoladu. Smijesu uliti u kalup za kruh dimenzije 10 x 22 cm koji je predhodno namazan uljem i posipan brašnom. Peći na 180 °C oko 1 sat. Dalje provjeravati čačkalicom. Ubosti čačkalicu u sredinu, ako ostane suha biskvit je pečen. Ukoliko počne tamniti, a nije još pečen, pokriti aluminijskom folijom. Gotov kolač pokriti kuinjskom krpom i ostaviti da se ohladi.

Glazura:

✦100 g mliječne čokolade

✦3 žlice ulja

Priprema: Mliječnu čokoladu i ulje otopiti na pari i preliti po banana kruhu. Staviti u hladnjak da se stisne.

Recept iz knjige Moji čokoladni kolači

Prethodni članakKako je s pčelarenjem u Mađarskoj?
Sljedeći članakMedeni cvjetići
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.