Županijski glavni grad pokrajine Središnja Mađarska je Kečkemet. Klasičan ravničarski grad, bogat povijesnim spomenicima, s nešto malo više od sto tisuća stanovnika. Ima i Hrvata koji imaju i svoju samoupravu. U klubu Hrvata razgovarali smo s pčelarom hrvatskog podrijetla, Jakobom Horvatom.

Pčelar Jakob ima samo 80 LR košnica, prije je pčelario s Boconadi košnicama. Pčele seli na dvije vrste bagrema, ranu i kasnu, a cvatnja traje oko mjesec dana. Za razliku od Hrvatske ima samo kontinentalno pčelarstvo: Panonske nizine s prosječnom nadmorskom visinom ispod 300 metara, osim manjeg sjevernog dijela planinskog prostora Karpata. Zime su hladne i vlažne, ljeta vruća i suha, temperatura se kreće i do 25 ˙C. Tijekom cijele godine u prosjeku padne ispod 600 mm oborina. Što se tiče poljoprivrede, dosta je razvijeno vinogradarstvo, povrćarstvo. Također i voćarstvo od čega su najbrojnije marelice od kojih se pravi poznata rakija Palinka.

Jakob Horvat – pčelar iz Mađarske

Raste broj pčelara

Nacionalna mađarska pčelarska asocijacija je Orszagos Magyar Meheszeti Egyesulet (OMME). Ona okuplja sve mađarske pčelare, (članstvo je obvezno za sve pčelare), a njihov broj je iz godine u godinu sve veći. Prema podacima Mađarskog saveza danas je na 17.500 pčelinjaka smješteno više od 1.250,000 košnica, što je prosječna gustoća od 13 košnica na km². Velikih pčelara, koji uzgajaju više od 150 zajednica ima oko 1.400, a oni uzgajaju nešto manje od 200.000 pčelinjih zajednica.

Svaka regija – županija ima ured i svog pčelarskog savjetnika. On im pomaže u ostvarenju iskoristivosti sredstava iz EU i nacionalnog pčelarskog programa. Isto tako svaka pčelarska udruga ima svog stručnog pregledača pčela. On krajem godine obiđe sve pčelare da ustanovi zdravstveno stanje i broj aktivnih zajednica svakog pčelara.

Mađarski med od repice na tržnici

Košnice i pčele

Pčelarstvo je najrazvijenije na teritoriju južnog Podunavlja i velike južne ravnice, gdje se uzgaja gotovo pedeset posto od ukupnog broja pčelinjih zajednica. Više od sedamdeset posto pčelara seli svoje košnice. Uglavnom mađarski pčelari osim najvećeg broja LR košnica, preferiraju dva starija tipa košnica Velika boconadi košnica, čije su dimenzije okvira 42×36 centimetara, koja koristi tri varijante sa 15, 18 i 24 okvira. Drugi tip Hunor košnice, sa 10 okvira dimenzija 42×27 centimetara.

Kao i kod svih srednjoeuropskih država, tako je i u Mađarskoj zastupljena kranjska pčela. Iako u pojedinim dijelovima prevladava panonska pčela, koja je u manjem broju prisutna i u Austriji, pa čak i u Sloveniji. Panonska pčela je karakteristična po jakom proljetnom razvoju. Izvanredno se orijentira u prostoru i zahvalna je za prezimljavanje hladne zime.

Med se smatra značajnim izvoznim proizvodom

Jakob priča o medu, njegovom iskustvu, ali i o problematici. Ona je podosta slična našoj, osim po ukupnoj proizvodnji i prinosima po košnici. Mađarska proizvodi dva puta više meda od godišnje potrošnje po glavi stanovnika (900 g). Stoga se med smatra značajnim izvoznim proizvodom, koji godišnje prelazi količinu od više od 15.000 tona. Prema riječima pčelara Jakoba, u Mađarskoj se med uvozi uglavnom iz Ukrajine i Kine. U njihovu kvalitetu pčelari ne vjeruju, ali im znatno smanjuje određivanje cijene meda.

Kao i u nas, na vrstu i kvalitetu meda utječu prirodni i klimatski uvjeti, koji su iz godine u godinu raznovrsni. U velikom dijelu središnje i južne Mađarske, poljoprivreda se bazira na uzgoju uljane repice i suncokreta. Na planinskom dijelu sjevera Mađarske, dominiraju autohtone medonosne biljke s kvalitetnijim medom.

Uglavnom se proizvodi bagremov med

Što se tiče sortnog meda, u Mađarskoj se godišnje proizvodi uglavnom bagremov med (40 posto). Proizvodnja bagremovog meda je najveća u svijetu, čak 80 posto od ukupne svjetske proizvodnje. Med od suncokreta (25 posto), od uljane repice (15 posto), od livade (10 posto). Poslije njega dolazi na tržište med od lipe, kestena, facelije, bagrema te manje cijenjen šumski med.

Na tržnicama se ove godine prodaje bagremov i kestenov med po cijeni od 10 eura. Zatim lipov i suncokretov po 8 eura, šumski, livadni i med od uljane repice po 5 eura. Cijena meda na tržnicama je najniža u zemljama srednje Europe koji je 6,46 eura, dok je mađarski prosjek 5,15 eura.

Godišnje se u Mađarskoj prosječno proizvede oko 25.000 tona meda, što iznosi da je prinos po košnici oko 20 kilograma, dok je prosjek europskog prinosa oko 22 kilograma. Naravno, kao u nas u, sve ovisi o klimatskim prilikama i neprilikama, pa se računa da godišnji prinos varira od 15 do 30 kilograma po košnici.

Za vrijeme boravka u klubu Hrvata razgovarali smo s još nekoliko pčelara i dok smo tako razgovarali, domaćica u Klubu je ispekla poznatu mađarsku medenu pitu, zaista savršenu slasticu, koja se uz rakiju Palinku izvrsno slaže, pa uz ovaj članak donosimo izvorni recept s medom. Ovim putem ujedno zahvaljujem i kolegi pčelaru Jakobu Horvatu, na ugodnom druženju i korisnim informacijama.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje