Sastojci:
✦ 20 dag maslaca
✦20 dag smeđeg šećera
✦ 1 jaje
✦ 1 vanilin šećer
✦ 3 zrele i mekane banane
✦ 32 dag oštrog brašna
✦ 15 dag čokolade za kuhanje
✦ 15 dag mliječne čokolade
✦1 žličica sode bikarbone
✦ ½ žličice soli

Priprema:
Maslac sobne temperature i šećer dobro izraditi, pa dodati jaje i vanilin šećer. Dodati oguljene i vilicom dobro ispasirane zrele banane, te prosijano brašno pomiješano sa sodom i sol. Obje vrste čokolade nasjeckati na komadiće i umiješati kuhačom u smjesu. Smjesu pomoću 2 žlice stavljati na lim obložen papirom za pečenje, ali ostaviti prostora jer će se keksići raširiti. Peći u zagrijanoj pećnici na 180 °C, 8 – 10 minuta ovisno o veličini, dok ne dobiju lijepu zlatnu boju. Keksići trebaju nakon pečenja biti mekani.

Recept iz knjige: Kolači – čarolija užitaka 2

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPoljoprivrednici mogu podnijeti Jedinstvene zahtjeve za potporu za 2017. godinu
Sljedeći članakZa pčelare osigurano 51,6 milijuna kuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.