Tijesto:
✦120 g brašna
✦½ žličice soli
✦1 žličica praška za pecivo
✦2 žličice sode bikarbone
✦2 žlice kakaa
✦3 žlice Nesquika
✦100 ml mlijeka
✦60 g kiselog vrhnja
✦100 ml ulja
✦50 ml kuhane crne kave
✦150 g šećera
✦1 vanilin šećer

Priprema: Prosijati suhe sastojke u jednu zdjelu. U drugoj zdjeli pomiješati jaja, mlije­ko, kiselo vrhnje, ulje, kavu i šećere. Dodati suhe sastojke i dobro izmiješati pjenjačom da se sastojci povežu. Uliti smjesu u kalup di­menzije 20 x 24 cm obložen papirom za pečenje i peći na 180 °C oko 45 minuta. Probati čačkalicom da li je pečeno u sredini. Ostaviti da se ohladi i prerezati dva puta za tri jedna­ka biskvita.

Krema:
✦300 g čokolade za kuhanje
✦500 g oguljenih banana
✦1 žlica ruma
✦200 ml vrhnja za šlag

Priprema: Otopiti čokoladu na pari i ostaviti da se ohladi na sobnu temperaturu. Zgnje­čiti banane ili ih usitniti u blenderu, dodati rum i otopljenu čokoladu. Čvrsto istući vrh­nje za šlag i pomiješati u kremu. Biskvite na­djevati kremom i ukrasiti po želji.

Recept iz knjige Moji čokoladni kolači

Prethodni članakKako je Istra postala najbolja maslinarska regija na svijetu?
Sljedeći članakUzgojite toskanski kelj
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.