Candy cane. Keksići u obliku šećernog štapića ili popularnog naziva “candy cane” dekorativni su božićni keksići hrskavog okusa koji se topi u ustima.

 width=

Sastojci:
– 10 dag maslaca
– 20 dag šećera u prahu
– 1 vanilin šećer
– 2 jaja
– prstohvat soli
– 25 dag oštrog brašna
– 15 dag gustina
– ½ praška za pecivo
– jestiva crvena boja

Priprema:

Izmiksati pjenasto maslac sobne temperature sa šećerom u prahu i vanilin šećerom.

Dodati jaja i prstohvat soli. Ručno umiješati brašno pomiješno s praškom za pecivo i gustinom.

Podijeliti tijesto na dva dijela i u jedan dodati malo crvene boje.

Svako tijesto zamotati u plastičnu foliju i staviti u hladnjak na 2 sata.

Uzeti komadić bijelog tijesta i istanjiti ga u valjak, do 12 cm dužine i 5 mm debljine. Isto ponoviti i s crvenim tijestom.

Spojiti crveni i bijeli valjak i preklapati tijesta, odnosno zavrnuti da se tijesta spoje.

Oblikovati štapiće i slagati u lim obložen papirom za pečenje.

Peći u zagrijanoj pećnici na 180 °C, 7 – 8 minuta.

 

Recept iz knjige „Kolači – čarolija užitaka 2“

Prethodni članakPosebno čokoladni kolač
Sljedeći članakČokoladni tornjići
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.