Dizano tijesto (za oko 32 kom, dva lima od pećnice):

✦700 g glatkog brašna

✦450 ml mlijeka

✦30 g kvasca

✦4 žlice šećera

✦2 žlice kiselog vrhnja

✦2 žlice ulja

✦malo soli

✦250 g margarina

Priprema:

1. U mlako mlijeko staviti kvasac i jednu žlicu šećera pa ostaviti oko 15 minuta da se digne.

2. Margarin ostaviti na sobnoj temperaturi da omekša i podijeliti na pola.

3. U brašno staviti sve sastojke za dizano tijesto i na kraju mlijeko s kvascem. Zamije­siti mekše tijesto koje se ne lijepi. Po potrebi dodati još malo brašna i koju kap ulja.

4. Tijesto na pobrašnjenoj radnoj podlozi podijeliti na 2 dijela, pa od svakog dijela obli­kovati po 5 kuglica. Pokriti ih krpom i ostaviti da odmore 10 minuta.

5. Prvu kuglicu što tanje razvaljati u krug. Prvu polovicu margarina podijeliti na 4 dijela i tijesto premazati četvrtinom margarina.

6. Tanko razvaljati i drugu kuglicu i nju pre­mazati četvrtinom margarina pa staviti na prvi razvaljani dio. Postupak ponoviti i s ostalim kuglicama i četvrtinama margarina u jedan krug. Posljednje tijesto ne mazati.

7. Tijesto još malo valjkom za tijesto razvalja­ti na nekih 5 mm debljine. Izrezati na 4 tro­kuta pa svaki na još 4 da se dobije ukupno 16 trokutića.

I još:

✦džem po želji za punjenje

✦2 žumanjka (ili 1 cijelo jaje) za premazivanje

Priprema:

8. Na svaki trokutić staviti po žli­čicu nekog čvršćeg džema i zamotati kiflice. Cijeli postupak ponoviti za drugi dio tijesta, odnosno preostalih 5 kuglica.

9. Kiflice slagati na lim od pećnice obložen papirom za pečenje i premazati žumanjkom ili cijelim jajem. Ostaviti dizati oko 1 sat.

10. Peći u zagrijanoj pećnici na 200 °C oko 15 minuta do rumene boje. Po želji posuti še­ćerom u prahu.

Recept iz knjige Najbolji kolači za najbolju kuharicu

Prethodni članakOda radosti
Sljedeći članakNapredne reprodukcijske tehnike u stadima s genomskom selekcijom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.