Tijesto (mjera je čaša od jogurta):
5 jaja
1 čaša šećera
1 čvrsti jogurt
1 dcl mlijeka
2 čaše oštrog brašna
1 prašak za pecivo
2 žlice kakaa

Krema:
½ kg svježeg kravljeg sira
5 žlica šećera
½ l vrhnja za šlag
1 vrećica želatine

Preljev:
1 vrećica crvenog preljeva za torte

Priprema tijesta: Pjenasto umutiti žumanjke sa šećerom. Dodati jogurt, mlijeko i brašno pomiješano s praškom za pecivo. Na kraju lagano umiješati snijeg od bjelanjaka. Smjesu podijeliti na dva dijela, pa u jedan dio dodati kakao. Žuto dio tijesta malo zapeći na 180 °C, 7 – 8 minuta, pa onda preliti smeđim dijelom tijesta i ispeći do kraja, te ohladiti.

Priprema kreme: Sir izmješati sa šećerom i dodati čvrsto tučeni šlag. Umiješati rastopljenu želatinu i premazati po biskvitu.

Priprema preljeva: Preljev napraviti prema uputama na vrećici i pažljivo preliti po kolaču.

Recept iz knjige Moji najbolji kolači 2

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakSočni pileći štapići
Sljedeći članakJastučići sa sirom
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.