Firentinski keksi

203

9 dag maslaca
5 dag šećera
4 dag meda
3 dag listića badema
4 dag sušenih nasjeckanih marelica
9 dag miješanog kandiranog voća
4 dag brašna
1 žlica slatkog vrhnja
20 dag tamne čokolade

U zagrijanoj tavi rastopite 6 dag maslaca. Dodajte šećer i med, te miješajući zagrijavajte sve dok se šećer ne rastopi. Tavu maknite s vatre, u nju prosijte brašno, dodajte kandirano voće, sjeckane marelice, listiće badema i dobro izmiješajte. Od dobivene mješavine, na limu za pečenje prekrivenim papirom za pečenje, napravite male hrpice i stavite ih peći u zagrijanu pećnicu oko 10 minuta, na 180°C. Pečene kekse izvadite iz pećnice, ostavite ih da se ohlade. Za glazuru na pari rastopite čokoladu i preostali maslac. Rastopljenom čokoladom premažite donju stranu keksa, vilicom iscrtajte valove, pa ostavite dok se čokolada ne stvrdne.

 

Recept iz knjige Medeni kolači

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakŠpanjolke
Sljedeći članakBananko torta
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.