Mamina petica

186

Tijesto:
– 3 jaja
– 120 g šećera
– 3 žlice vode
– 100 g brašna
– ½ žlice kakaa
– 20 g čokolade u prahu
– ½ praška za pecivo

Nadjev:
– 250 g višnji bez koštica (iz kompota ili smrznutih)
– 400 ml vode

– 120 g šećera
– 1 puding od vanilije

– 1 žlica škrobnog brašna

Međusloj:
– petit keksi

Krema:
– 500 ml mlijeka
– 3 žlice oštrog brašna
– 120 g šećera ½ žlice kakaa
– 80 g čokolade za kuhanje
– 120 g margarina

Priprema tijesta: Bjelanjke istući u čvrst snijeg. Žumanjke pjenasto izraditi sa šećerom, dodati vodu, a zatim i preostale sastojke. Lagano umješati bjelanjke pjenjačom. Uliti u kalup dimenzije 20 X 27 cm. Peći u prethodno zagrijanoj pećnici na 180 °C, 20 – 25 minuta. Probati čačkalicom kad je biskvit gotov.

Priprema nadjeva: S nekoliko žlica vode umutiti šećer, puding i škrobno brašno. Ostatak vode zakuhati s višnjama pa izblendati. Nekoliko žlica smjese od višanja dodati razmućenom pudingu pa ukuhati u ostatak dok se ne zgusne. Vruće preliti po pečenom biskvitu i poravnati.

Priprema međusloja: Na vruć nadjev od višanja poslagati jedan red petit keksa.

Priprema kreme: S Nekoliko žlica mlijeka umutiti brašno, šećer i kakao, pa ukuhati u ostatak mlijeka uz neprestano miješanje na laganoj vatri. Kad se zgusne dodati sjeckanu čokoladu uz neprestano miješanje dok se čokolada ne otopi. Umiksati margarin sobne temperature. Kad se margarin otopi mazati kremu po keksima.

Recept iz knjige „Moji čokoladni kolači“

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZebrasta rolada
Sljedeći članakMirjanin kolač
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.