Moto keksi

153

Tijesto:
24 dag masti
50 dag oštrog brašna
1 prašak za pecivo
25 dag šećera u prahu
1 vanilin šećer
2 jaja
6 dag čokolade za kuhanje

Krema:
3 jaja
15 dag šećera
5 dag čokolade za kuhanje
15 dag maslaca

Priprema tijesta: Mast izmrviti s brašnom i praškom za pecivo, dodati šećer, vanilin šećer i jaja, te zamijesiti prhko tijesto. U pola tijesta umiješati otopljenu i prohlađenu čokoladu. Oba tijesta omotati plastičnom folijom i staviti u hladnjak na sat vremena. Razvaljati na oko 4 mm debljine i rezati modlom za cvjetiće. Svijetlim cvjetićima u sredini napraviti rupicu. Peći na 180 °C, 8 – 10 minuta. Pečene tamne keksiće spajati sa svijetlim pomoću kreme.

Prirema kreme: Jaja i šećer tući na pari dok se ne zgusnu, umiješati otopljenu čokoladu i pustiti da se ohladi. U hladno umiješati izrađen i omekšan maslac.

Recept iz knjige Kolači – čarolija užitaka 2

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPunjeno bijelo meso
Sljedeći članakUtopljene jagode
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.