Biskvit:

✦1 jaje

✦70 g šećera u prahu

✦100 ml ulja

✦150 ml mlijeka

✦5 ml ruma

✦125 g glatkog brašna

✦1 prašak za pecivo

✦½ žličice cimeta

✦50 g mljevenih badema

Priprema: Sve sastojke redom dodavati u smjesu i miksati. Staviti u nauljen i pobrašnjen ili papirom za pečenje obložen kalup dimenzije 21 x 21 cm i peći u zagrijanoj pećnici na 180 °C oko 20 minuta.

Krema:

✦150 ml soka od naranče

✦50 g maslaca

✦20 g šećera

✦2 vanilin šećera

✦50 g čokolade za kuhanje

✦50 g mljevenih badema

✦100 g mljevenih lješnjaka

✦100 g mljevenih čokoladnih keksa s punjenjem

✦100 ml vrhnja za šlag

✦ribana korica naranče

Priprema: Kuhati sok, maslac, šećere i čokoladu dok se sve ne otopi. Maknuti s vatre i dodati pola količine mljevenih lješnjaka, badema, keksa te umiješati tekuće vrhnje za šlag. Dodati preostalu smjesu mljevenih badema, oraha i keksa te koricu naranče. Vruću kremu odmah preliti po biskvitu. Staviti u hladnjak da se ohladi i stisne. Ukrasiti bademima i kandiranom koricom naranče.

Recept iz knjige Moji brzi kolači

Prethodni članakAroma kuglice
Sljedeći članakVeća mliječnost i tovnost s izgnječenim zrnima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.