Valentinovo keksići

35

Sastojci:
– 50 dag oštrog brašna
– 20 dag šećera
– prstohvat soli
– ribana korica limuna
– 25 dag maslaca
– 2 jaja
– 2 žlice kakaa
– 2 kapi crvene boje za kolače

Priprema: U posudu staviti brašno, šećer, sol i koricu limuna. Dodati hladni maslac narezan na kockice i jaja, pa brzo zamijesiti. Podijeliti tijesto na tri dijela, jedan ostaje svijetli, u drugi umijesiti kakao u prahu, a u treći crvenu boju. Sva tri tijesta, svaki posebno, zamotati u prozirnu foliju i staviti u hladnjak na sat vremena. Razvaljati ih na pobrašnjenoj podlozi i pomoću četvrtastih kalupa izrezivati oblike. U sredini svakog, izrezati nekoliko malih srca. Mala srca slagati u otvore tako da se kombiniraju boje, u bijele keksiće slagati smeđa i crvena srca, u smeđa crvena i bijela, itd. Poredati u lim na papir za pečenje i peći oko 10 minuta na 160 °C.

Recept iz knjige „Kolači – čarolija užitaka 2

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakMramorne kremšnite
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.