Ljetna ili zelena rezidba

97

""Premda se ova rezidba preporučuje gotovo za sve voćke, najznačajnija je za voćke koje se odlikuju snažnim vegetativnim rastom kao što je breskva. Korisna je i za marelicu koja često strada od apopleksije ako se orezuje u mirovanju, pa se oblikovanje krošnje i održavanje rodnosti mora ostvarivati pomoću ljetne rezidbe. Zelena rezidba obvezna je mjera za uzgojne oblike kao što su kordonci, vretenasti grm i vitki vretenasti grm. Obavlja se najčešće u tri navrata i to u rano proljeće, krajem vegetativnog rasta mladica ili neposredno prije njega i u kolovozu.

""Oblikovanje krošnje mladih voćaka
Kad mladice narastu oko 15 cm (početkom ili polovicom svibnja), obavlja se pinciranje suvišnih mladica i to tako da se prstima otkida vrh mladice kako bi na njoj ostala dva do tri lista. Oni će svojom fotosintezom doprinositi rastu voćke, a pincirana mladica prestaje s rastom, dok iz pupova u pazušcima ostavljenih listova ne potjeraju nove mladice. Tada pinciranje treba ponoviti.

"" Ovaj je zahvat osobito važan za oblikovanje krošnje mladih voćaka, jer se snaga rasta voćke usmjerava u mladice nužne za oblikovanje krošnje i rod, a ne u suvišne mladice koje bi se zimskom rezidbom ionako odstranile.

Pinciraju se suvišne mladice u vrhovima grana koje su konkurencija produljnici kako bi se spriječilo ogoljivanje donjih dijelova grana i poboljšala osvijetljenost krošnje. Također je potrebno pincirati i sve mladice koje rastu okomito uvis, osim produljnice provodnice i mladica koje se mogu uporabiti za zamjenu kakve oštećene ili bolesne grane. Druga ljetna rezidba obavlja se kada mladice završe vegetativni rast. To se prepoznaje po formiranom vršnom pupu na mladicama jezgričavih voćaka ili odbacivanju vršnog pupa kod koštičavih voćaka.

""Tada uklanjaju suvišne mladice koje smo propustili pincirati i koje zasjenjuju unutrašnjost krošnje. Obavlja se prorjeđivanje suvišnih postranih mladica na pojedinoj grani tako da ona poprima izgled “riblje kosti”. Mladice koje ostaju na voćki bi trebale međusobno biti razmaknute 15-20 cm. Treba paziti da se s jačinom rezidbe ne pretjera, kako se ne bi previše smanjila lisna površina. Nepotrebne se mladice mogu jednostavno i iščupati.

""Veća osvijetljenost krošnje
Prednost takvog postupka je što se na tom mjestu više ne razvijaju nove mladice koje bi u sljedećoj ljetnoj rezidbi trebalo odstranjivati. Ovim zahvatom poboljšava se osvijetljenost krošnje, a lišće preostalih mladica ima bolje uvjete za fotosintezu. To je značajno, jer upravo u ovo vrijeme počinje proces stvaranja rodnih pupova. Zbog toga o pravilno izvedenoj zelenoj rezidbi jako ovisi rod u idućoj godini. Polovicom kolovoza obavlja se još jedno prorjeđivanje suvišnih mladica koje su u međuvremenu izrasle ili nisu odstranjene ranije. Sve to pridonosi boljoj osvijetljenost unutrašnjosti krošnje i obojenosti plodova. Kod sorti bresaka koje dozrijevaju u to vrijeme poželjno je ukloniti sve izbojke koji su donijeli rod. Tako se poboljšava rast preostalih mladica u debljinu, zbog čega se u sljedećoj godini osigurava bolja ishrana plodova. Osim toga, krošnja postaje bolje osvijetljena što dodatno pogoduje kakvoći rodnih pupova.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOtvoren natječaj za najbolju komunikacijsku kampanju iz područja poljoprivrede
Sljedeći članakPajadro
prof. dr. sc. Tomislav Jemrić
Rođen je 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju obranio 2004. godine. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. Rođen je 11. siječnja 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine na VVV smjeru. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju je obranio 2004. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. U znanstveno-nastavno zvanje mlađeg asistenta izabran je 1995. godine, u zvanje asistenta 2000. godine, u zvanje višeg asistenta 2004. godine, u zvanje 2005. godine, u zvanje izvanrednog profesora 2009. godine, a redoviti je profesor od 2013. godine. Voditelj je preko 80 diplomskih ili završnih radova i jedne doktorske disertacije. Bio je mentor 1 studentskog rada koji je dobio dekanovu nagradu. Znanstveno se usavršavao u Izraelu kao korisnik stipendije Izraelske vlade. Član je jednog međunarodnog i jednog domaćeg znanstvenog društva. Autor je 9 knjiga i priručnika, od toga dva znanstvena priručnika i dvije međunarodne monografije. Član je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa Scientia Horticulturae citiranog u skupini A1 časopisa i član uredništva časopisa Agriculturae Conspectus Scientificus (Poljoprivredna znanstvena smotra). Dobitnik je priznanja časopisa Scientia Horticulturae za izvrsnost u recenziranju znanstvenih radova. Sudjelovao je na četrdesetak stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu te objavio više od 50 znanstvenih i stručnih radova. Voditelj je jednog nacionalnog znanstvenog projekta, a do sada je surađivao na pet nacionalnih znanstvenih projekata. Bio je voditelj jednog VIP projekta i jednog tehnologijskog projekta i suradnik na jednom VIP i jednom tehnologijskom projektu. Također je bio nacionalni koordinator na jednom međunarodnom SEEDNet projektu, voditelj radne skupine na jednom TEMPUS projektu i suradnik na jednom međunarodnom COST projektu. Trenutačno je koordinator međunarodnog LIFE+ projekta „Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production“ vrijednog preko 1.8 milijuna €.