Koliko je potrebno NPK 7-20-30 po voćki za jesensku gnojidbu? Uzgoj je na podlozi M-9 gusti sklop na žici.
U osnovnoj (jesenskoj) gnojidbi prvenstveno namirujemo potrebe voćaka za fosforom i kalijem. S obzirom na to da se radi o hranjivima koja su slabo pokretna u tlu (nema opasnosti od ispiranja) poželjno je osnovnu gnojidbu kombinirati s dubokom obradom tla kako bi se hranjiva što više približila korijenovu sustavu. Točne količine pojedinih gnojiva mogu se izračunati samo na osnovi poznavanja stanja opskrbljenosti tla i biljke pojedinim hranjivima (kemijska analiza tla i lišća). Podloga M9 snažno utječe na smanjenje vegetativnog rasta, stoga je gnojidba pojedinačnih stabala manja i oskudnija. Kako niste naveli kondiciju i prinose, preporučujemo vam gnojidbu sa 450 kg/ha (45 kg/1000 m2) spomenute formulacije gnojiva. Isto tako, možete koristiti i neku drugu formulaciju s manjim udjelom dušika, npr. 5-20-30 S. Ova količina je dostatna za postizanje srednje visokih prinosa. Gnojivo preporučujemo primijeniti širom tj. po cijeloj površini. Potrebna količina gnojiva po voćki predstavlja kvocijent između preporučene količine gnojiva po površini i broja voćki. Naravno, uz osnovnu gnojidbu treba od početka vegetacije izvršiti jednu do dvije prihrane UREOM ili KAN-om kako bi se namirile potrebe voćaka za dušikom. U ovom razdoblju vam preporučujem, ako ste u mogućnosti, i primjenu nekog organskog gnojiva (stajski gnoj).

Prethodni članakEuropska komisija odobrila je Hrvatskoj više od 2 milijarde EUR za jačanje sektora poljoprivrede i seoskih krajeva
Sljedeći članakKarfioleti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.