Često se spominje ulje od buča da se osim po svom specifičnom okusu u gastronomiji preporučuje i u terapeutske svrhe. Kakve su njegove ljekovite vrijednosti?
Iz sjemenki bundeve hladnim postupkom dobiva se tamno i gusto ulje karakteristična okusa i mirisa, koje se zbog tamne boje zove i crno ulje. Po ljekovitosti ne razlikuje se od sjemenki. Sadrži pravo bogatstvo nezasićenih masnih kiselina, velik postotak beta karotena, vitamina E i kalija. Tu je i lecitin, prirodni emulgator koji pomaže kod ateroskleroze jer otapa ovapnjenja u krvnim žilama te pozitivno djeluje na snižavanje kolesterola u krvi. Bučino ulje najčešće se koristi za začinjanje salata (osobito grah salate i salate od zelja), ali i kao terapija, 1 velika žlica dnevno.

Marija Kranjčević, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDodavanje ljekovitog bilja u ocat
Sljedeći članakIzravna potpora poljoprivrednicima do 2020. godine – nova brošura za poljoprivrednike!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.