Ljekovito bilje pitanje br. 32

20

Ove godine obolila sam od artritisa koljena, a čitala sam da je gavez izvrstan u liječenju artritisa. S obzirom da imam punu njivu gaveza, molim vas recept kako da ga upotrijebim, uz točne količine koje se trebaju koristiti kod, npr. izrade masti.

Gavez i njegovi pripravci danas se koriste samo izvana, kod rana, lomova, uganuća, podljeva, reume, gihta i atritisa. U narodnoj medicini najčešće se koristi tinktura, mast i oblozi od korijena gaveza, a ponekad i od lista. Recepture su brojne, pa se i količine sastojaka dosta razlikuju, a najčešće nisu niti navedene, a navodimo neke od jednostavnijih.
Tinktura od gavezovog korijena Svježi gavezov korijen dobro oprati i četkom očistiti od nečistoća. Sitno ga narezati i njime napuniti staklenku sa širokim grlom (npr. ona od krastavaca) skoro do vrha. Preliti rakijom (rakija mora prekrivati korijenje) i močiti 3-4 tjedna u blizini izvora topline. Nakon toga procijediti i koristiti za masažu bolnih mjesta.
Gavezova mast U 500 g zagrijane, neslane svinjske masti umiješati 150 g (može i više) sitno nasjeckanog korijena gaveza i pržiti na laganoj vatri oko 10 minuta. Ostaviti stajati preko noći, a sljedećeg dana masu zagrijati toliko da se mast otopi i preko višestruko složene gaze procijediti u odgovarajuće posudice, staklene ili plastične (ne metalne). Po želji prije cijeđenja ukapati u mast nekoliko kapi eteričnog ulja lavande ili ružmarina. Čuvati na hladnom mjestu.
Oblozi od gavezovog praha Suhi korijen gaveza sitno samljeti. U šalici napraviti kašu s vrućom vodom i par kapi ulja. Kašu nanijeti na lanenu krpu (pazite da ne bude prevruće) i staviti na bolno mjesto. Oblozi od svježih listova Svježe listove oprati, nagnječiti kuhinjskim valjkom, staviti na oboljelo mjesto i zamotati.

Marija KRANJČEVIĆ, dipl.ing.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPovrćarstvo pitanje br. 50
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 140
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.