Zanima me kako se radi sirup od borovih iglica?
Sirup od mladih izbojaka bora, smreke i jele stari je narodni lijek kod prehlade, kašlja, bronhitisa i oslabljenog imuniteta. Učinkovit je i ugodan za piti pa ni danas nije izgubio na važnosti. Iako se može kupiti u ljekarnama, domaća proizvodnja sve je popularnija. Za pripremu sirupa potrebno je nabrati kilogram mladih izbojaka bora, smreke i jele, ili samo jedne od biljaka. Važno je da se izbojci beru na ekološki čistim terenima, udaljenim od gradskih središta i prometnica. U čistu staklenku širokog grla stavi se sloj šećera, na njega sloj mladih izbojaka i tako naizmjenično sve dok se ne napune dvije trećine staklenke. Posljednji sloj treba biti sloj šećera. Slojeve blago potisnemo. Na 1 kilogram izbojaka potroši se 1 kg šećera (bijelog ili smeđeg). Između slojeva mogu se staviti ploške jednog limuna iz ekološkog uzgoja. Staklenka se zatvori i ostaviti 3-4 tjedna na suncu ili na toplom mjestu dok se šećer potpuno ne otopi. Sadržaj se ne miješa već se staklenka samo povremeno protrese. Nakon toga sirup se procijedi kroz gazu i spremi u staklenke. Čuva se na tamnom i hladnom mjestu do godinu dana. U zdravijoj varijanti umjesto šećera koristi se med u istoj količini. Piju se 2-3 žlice sirupa tijekom dana za vrijeme trajanja tegoba ili kao preventiva protiv prehlade i gripe 2-3 tjedna.

Marija KRANJČEVIĆ, dipl. ing.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZaštita bilja pitanje br. 54
Sljedeći članakVrt pitanje br. 38
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.