Oko 8. mjeseca, na do tada zelenim listovima oleandera, pojavilo se na desetke žutih točkica na listovima i naličju listova, pogotovo gdje se nalaze smeđe i bijele izbočine koje se na stisak mogu i ukloniti s listova. Je li to neki štetnik i kako se može suzbiti?
Oleandar je napadnut štitastim ušima. To su sitni kukci (2-5 mm) čije je tijelo pokriveno voštanim izlučinama ili štitićem različite građe (većinom od voska, svlakova i različitim izlučinama). Usni ustroj im je građen za sisanje biljnih sokova. Većina vrsta izlučuje slatkastu, ljepljivu izlučinu (mednu rosu). Na njih se naseljavaju gljive čađavice, pa zaražena biljka dobije tamni izgled. Slabo su pokretni štetnici, pa uglavnom napadaju višegodišnje biljne vrste. Suzbijaju se različitim metodama, ali najvažnije su primjenom sredstva za zaštitu bilja. Tijekom vegetacije mogu se prskati kombinacijom pročišćenog mineralnog ulja (npr. Svijetlo mineralno ulje ili Bijelo ulje EC) (0,3-0,5 %) i jednog od djelotvornih (registriranih) insekticida, npr. na osnovi acetamiprida (Mospilan SP) (0,04 %) ili piriproksifena (Pyxal EC) (0,04 %). Svi navedeni pripravci registrirani su također za amatersku primjenu, pa se mogu kupiti i bez odgovarajuće iskaznice. Navedenom kombinacijom (mješavinom) pripravaka je potrebno provesti nekoliko aplikacija s razmakom 14-20 dana.

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članakPoziv na tiskovnu konferenciju Hrvatske voćarske zajednice
Sljedeći članakSirup od borovih iglica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.