Zbog čega kod kiseljenja mlijeka stalno ima mjehura i čudne je konzistencije (razvlači se), a analiza mlijeka pokazuje kako je riječ o prvoj klasi. Ne mogu napraviti svježi sir, u čemu je problem?
Prema onome što ste naveli može se zaključiti da se radi o naknadnoj kontaminaciji mlijeka, s obzirom da je analizom potvrđeno da se radi o 1. razredu mlijeka u kojem ukupan broj mikroorganizama ne smije iznositi više od 100.000/ml mlijeka. Uzročnici naknadne kontaminacije u mlijeko dospijevaju iz okoline (fekalije, staja, zemlja, zrak, voda), s nečiste mljekarske opreme (muzni uređaj, posuđe) ili preko osoba koje manipuliraju s mlijekom nakon mužnje. Proizvodnja plinova, odnosno „kipljenje“ mlijeka posljedica je djelovanja koliformnih bakterija koje potječu iz okoline, a koliko su štetne po zdravlje čovjeka govori to da je jedan od predstavnika bakterija iz roda Escherichia. Sluzavost mlijeka, odnosno gruša također nastaje djelovanjem bakterija iz okoline, a glavni predstavnici su bakterije iz roda Pseudomonas za koje je svojstveno da rastu na temperaturama hlađenja mlijeka od 2-4 (8) °C. Preporuka je: voditi računa o higijenskim postupcima tijekom i nakon mužnje, održavati higijenske uvjete pranjem, dezinfekcijom, dezinsekcijom i deratizacijom za to propisanim sredstvima.

dr.sc. Lasta IVANČIĆ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako spriječiti obitelj da proda zemlju?
Sljedeći članakKoju bijelu sortu loze posaditi u Ljubaču kod Ražanaca i kako ju tretirati zaštitnim sredstvima?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.