Posadila sam kesten prošle jeseni. Dobro se adaptirao i raste, no brine to što je jedan (zbog oprašivanja), a i malo je prostora oko njega. Tlo je krečnjačko (krečnjak, kremen, dosta alkalno), a dodala sam stajski gnoj i redovito ga zalijevam.
Bilo bi dobro da ste naveli još neke važne podatke. U kojem klimatskom području ste posadili kesten? Koliko je bila stara sadnica kada ste je nabavili, koja je sorta, je li sadnica razvijena iz sjemenjaka ili cijepljenjem? Ako je sadnica razvijena cijepljenjem, što se danas uglavnom i primjenjuje, prve plodove će početi davati između 5. i 7. godine, a ako je iz sjemenjaka onda će joj trebati i do 15 godina za ulazak u rod. Jedno stablo u punoj rodnosti može postići prirod i do 150-200 kg plodova. Kesten je stranooplodna vrsta, tj. potrebno je imati barem još jednu sortu u nasadu, radi međusobnog oprašivanja (važno provjeriti kompatibilnost sorti). Oprašuje se anemofilno (vjetrom) i entomofilno (kukcima, najčešće pčele, kesten je važna medonosna vrsta). Cvatnja se odvija tijekom 6. i 7. mjeseca, čime je izbjegnuto stradavanje od pojave mraza, pa kesten može uspješno rađati svake godine. Na Sortnoj listi Republike Hrvatske su samo četiri sorte pitomog kestena; bouche de betizac, maraval, marsol i precoce miguele. Najranije dozrijeva precoce miguele, sredinom 9. mjeseca, a najkasnije maraval, početkom i sredinom 10. mjeseca. Stablo kestena je jako bujno, guste krošnje, široko razgranatog korijena, pa mu je potrebno puno prostora, jedno stablo od drugog trebalo bi biti udaljeno i do 8-9 m. Najviše mu odgovaraju uvjeti mediteranske i umjerenokontinentalne klime, optimalna prosječna godišnja temperatura od 11°C do 15 °C, minimum iznosi -26 °C, a maksimum 37 °C. Osjetljiv je na pojavu mraza i jake vjetrove. I svjetlost je važan čimbenik uzgoja, kesten je heliofitna vrsta. Preferira južne i jugoistočne ekspozicije, umjerene nagibe terena (4-5 %), može uspijevati do 1000 m nadmorske visine. Kestenu najviše odgovara tlo kisele reakcije, pH vrijednosti 4,0-5,5, a treba izbjegavati alkalna i vapnena tla. Tlo treba biti duboko, rahlo, umjereno vlažno, pjeskovito- ilovaste strukture, bogato humusom. Najviše mu odgovaraju tla koja su nastala na silikatnoj podlozi. Kesten je skromnih uzgojnih zahtjeva, no ipak se kod nas napušta njegov uzgoj, iako plodovi mogu postići dobru cijenu, a može se koristiti i u ostale namjene, npr. u drvnoj industriji. Trenutno u uzgoju najviše problema stvara rak kestenove kore i osa šiškarica. Rak kore je bolest koja uzrokuje sušenje grana što može dovesti do uništenja cijelog stabla. Osa šiškarica je štetnik koji smanjuje lisnu površinu. Osim gnojidbe i navodnjavanja, važno je adekvatno provoditi i ostale agrotehničke i pomotehničke mjere. Sadnici kestena koju trenutno imate, za uspješan rast, trebalo bi poboljšati sadašnje uvjete, omogućiti više prostora, posaditi sortu oprašivača, zakiseliti tlo primjenom kiselih mineralnih ili organskih gnojiva, ili organskih materijala kao što su treset, kora, iglice bora itd., ili nabaviti novu sadnicu koju ćete posaditi na neku drugu lokaciju.

Marina MARETIĆ, mag.ing.agr.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPod kojim uvjetima mogu u mirovinu?
Sljedeći članak3,75 milijardi kuna za 30 natječaja u 2018.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.