Ostalo pitanje br. 149

53

Je li ostatak komine nakon pečenja rakije pogodan za kompostiranje i za što se još može koristiti?
Ostatak od komine nakon pečenja rakije može se koristiti za kompostiranje, ali i za rasipanje po tlu uz prethodnu neutralizaciju. Ta komina u određenim omjerima sadrži više alkohole i ulja te ju je moguće koristiti ako se prethodno neutralizira kalcijevim karbonatom. Kalcijev karbonat (CaCo3) je raširen u prirodi i nalazi se u obliku vapnenca, mramora i krede. Samljeven u fini prah može se kupiti u trgovinama, primjerice Agrocal. Neutralizacija se postiže miješanjem 100 kg komine nakon pečenja rakije s 200-300 g kalcijeva karbonata. Nakon neutralizacije poželjno je provjeriti pH vrijednost komine, a željene vrijednosti su 6,8-7. Kominu nakon pečenja rakije moguće je i kompostirati. Kompostiranju treba pristupiti prema „sendvič metodi“: sloj biljnih ostataka, voda, sloj komine, tanki sloj kalcijeva karbonata radi neutralizacije, ako postoji mogućnost sloj stajskog gnoja, sloj biljnih ostataka, voda … i tako redom dok se ne potroši sav pripremljeni materijal. Tako složenu kompostnu hrpu treba prekriti biljnim ili tekstilnim materijalom. Od biljnog materijala dobro je koristiti slamu, sijeno, stabljike kukuruzinca i sl., dok se od tekstilnih mogu koristiti geotekstilni materijali. Oni propuštaju kišu u kompostnu hrpu i time čuvaju vlagu, a ne dopuštaju isparavanje iz kompostne hrpe. Nakon određenog vremena, 4-6 mjeseci, kompostnu hrpu je potrebno prevrnuti kako bi se enzmatski procesi odigrali u cjelokupnom kompostiranom materijalu. Već nakon 12 mjeseci komina nakon pečenja rakije uz pomoć mikroorganizama pretvorit će se u fini kompost koji se može raspodijeliti po tlu ili oko biljaka.

mr. sc. Marija ŠEVAR

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 607
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 150
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.