Imam mogućnost hraniti kuniće šećernom repom. Da li je to dobra hrana i na koji način davati?
Repe su bogate ugljikohidratima (prvenstveno šećerna repa), a siromašne bjelančevinama, mineralima i vitaminima. Kunićima se repa daje sirova, bilo cijela bilo usitnjena. Vrlo je rado uzimaju jer im tijekom zimskih mjeseci zamjenjuje svježu zelenu hranu. Kako njezino uzimanje u velikim količinama može uzrokovati proljev, preporučljivo ju je miječati s drugim krmivima kao što su posije. Da bi se što dulje očuvala potrebno je odabrati optimalno vrijeme za njezino vađenje iz zemlje. Pogodno je hladno vrijeme, ali bez mraza. Kada se prerano izvadi ubrzano gubi vodu i dio suhe tvari, smežura se i postaje šupljikava te brže istrune iznutra. Kada je već zahvaćena mrazom brzo izgnjili izvana.

Kruno Lažec, dr. vet. med.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako dobiti rakiju od kruške tepke?
Sljedeći članakLjekovita svojstva bučinog ulja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.