Ulje od sjemenki buče, osim po svom specifičnom okusu u gastronomiji preporučuje se i u terapeutske svrhe. Dali ta svojstva imaju i sjemenke (koštice) jer su ukusne grickalice?
Sjemenke čine 10 posto ukupne težine ploda. Sadrže oko 30 posto bjelančevina, 40 posto masnog ulja te nešto smole, eteričnog ulja i šećera. Bogate su željezom, fosforom, kalijem i kalcijem, magnezijem, selenom, cinkom, beta karotenom, folnom kiselinom itd. Grickajući sjemenke, u organizam unosimo omega-3 i omega-6 masne kiseline, poznate po svom protuupalnom djelovanju i pozitivnom djelovanju na krvne žile, srce, vid, dobro raspoloženje itd. Posljednjih desetljeća sjemenke dobivaju na važnosti zbog dokazane djelotvornosti kod upalnih procesa prostate. Učestalo i bolno mokrenje, sporo i nepotpuno pražnjenje mjehura, ili isprekidan mlaz mokraće te mokrenje tijekom noći su tegobe kod dobroćudnog povećanja prostate koje su iznimno neugodne i uzrokuju probleme u svakodnevnom životu. Sjemenke bundeve sadržavaju kukurbitacine koji u određenoj mjeri sprječavaju pretvaranje muškog spolnog hormona testosterona u srodan spoj dihidrotestosteron koji potiče bujanje stanica prostate. Osim toga, pola šalice sjemenki može sadržavati i do 8 mg cinka, koji dokazano smanjuje veličinu prostate, a njegov nedovoljan unos putem hrane vezan je i s osteoporozom kuka i kralješnice kod starijih osoba. Sjemenke su bogate i aminokiselinama, alaninom, glicinom i glitaminskom kiselinom. Redovitim uzimanjem sjemenki (tri puta dnevno po 1 jušna žlica) povećava se protok urina i smanjuje tegobe vezane uz dobroćudno povećanje prostate. Sirove bučine sjemenke imaju sladak, orašast okus, a za posebniji okus treba ih prepeći. Kako visoka temperatura može uništiti njihove esencijalne masne kiseline, preporučljivo je kupovati sirove sjemenke i peći ih 15-20 minuta na 70-75 ºC.

Marija Kranjčević, dipl. ing.

Prethodni članakJe li šećerna repa dobra hrana za kuniće?
Sljedeći članakAgritechnica – sajam koji se ne propušta!
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.