Smije li se poklopac (ili plastična folija na kaci) u tijeku vrenja skidati i eventualno promiješati ako se zaustavi proces vrenja ili se otvaranjem poklopca remeti nešto u cijelom postupku, jer u tom slučaju ponovno uvodimo kisik u bačvu, što smo ovim postupkom htjeli izbjeći?
Dok god postoji glukoze oko stanica kvasca, oni fermentiraju šećer (glukozu) u etilni alkohol i ugljični dioksid. Međutim, ako se oko stanica kvasca nalazi alkohol, oni njega uzimaju za hranu i ugibaju. Time se postiže dvostruka šteta. Kao prvo, prinos u alkoholu je manji, a kao drugo gubimo slanice kvasca.
Da bi se ovo izbjeglo, trebamo otvoriti poklopac i promiješati kominu oko četiri puta (u prosjeku svaki tjedan fermentacije) i to velikom drvenom kuhačom. Ne morate se brinuti za kisik jer uglijčni dioksid se nalazi u komini, pa se njezinim miješanjem oslobađa. Osim toga, ako pravilno ukomljavate, onda ostavite oko 15% prostora prazno iznad komine. Bitno je samo da se miješanje brzo napravi i poslije svakog miješanja poklopac zatvori. Kada se poklopac zatvori, ugljični dioksid će brzo napuniti prazan prostor iznad komine bez obzira na to vidjeli Vi to ili ne na kanti vode (mjehurići).

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKome se obratiti zbog sljevanja vode iz grabe u konobu?
Sljedeći članakSadnja oraha blizu međe i uklanjanje grana
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.