Imam znatne količine rogača koji neću moći prodati, stoga ga mislim prepeći u rakiju. Kakav je postupak?
Rogač se samelje u brašno. Količina brašna koja se želi preraditi u rakiju ekstrahira se u odgovarajućoj posudi s najmanje četiri puta većom količinom tople vode (voda ne smije biti prevruća tj. temperatura približno od 50 do 60 °C). Ekstrakcija se provodi uz stalno mi ješanje, tako da se ne dopusti stvaranje grudica brašna. Tako dobivena komina ohladi se na temperaturu od 22 do 24 °C. Komini se doda odgovarajuća, prethodno pripravljena i razmnožena koli čina selekcionirane kulture kvasca. Bu dući da je komina rogača siromašna mineralnim tvarima i osobito vitaminom B1, potrebno joj je dodati i odgovara juću hranu za kvasac. Ako ne bismo dodali hranu za kvasac koja sadržava mineralne tvari i vitamine, moglo bi doći do zastoja u procesu vrenja i u krajnjem slučaju do prestanka vrenja (pri doda vanju hrane za kvasac valja se pridrža vati upute proizvođača). Vrenje komine treba provoditi postupno, pri tempera turi od 22 do 24 °C. Nije potrebno na mještanje kiselosti komine tj. pH-vrijednosti dodavanjem kiselinskog pripra vka. Preporučuje se destilaciju provoditi odmah po završetku vrenja komine jer bi inače moglo doći do gubitka poželjnih aroma. Za dobru kakvoću destilata potrebno je obaviti dvokratnu destilaciju. Nakon dozrijevanja destilata od najmanje šest tjedana, potrebno je de stilat razrijediti vodom na jačinu od 40 do 45 vol % alkohola.

mr. Milorad ZORIČIĆ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOPG-u 267 tisuća kuna iz IPARD-a za rekonstrukciju voćnjaka i protugradnu zaštitu
Sljedeći članakPrilog broja: Upravljanje traktorom – Sigurnost je najvažnija
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.